Dio imanja, zvani Crkvine, Mutavdžići decenijama unazad, niti su obrađivali, niti su tu, na svetoj zemlji kako kažu, stoku puštali.
– Crkvina, evo ti tamo bio vašar, narod ovdje dolazio, pričešćivao se, vjenčavao se… Bila drvena crkva, kažu da su je Turci zapalili – prisjeća se Rada Mutavdžić iz Seništa kod Nove Varoši.
I tragom predanja o crkvi iz 14. vijeka, arheolozi užičkog Narodnog muzeja, uz podršku Ministarstva kulture, počeli su iskopavanja i prvi nalazi, dio keramičke posude, bronzana narukvica i kameni privezak su ih odveli u praistoriju.
– Možda već neki drugi dan smo došli do zaključka da se ipak radi o praistorijskoj humci na osnovu ovog kamenog plašta i naravno nedostatka arhitekture koja bi zahtijevala da je crkva brvnara… Trebalo je da se pojavi arhitektura i onda su nas svakako iznenadili nalazi koji ukazuju da se radi o praistoriji, odnosno o bronzanom dobu – ističe Marina Kotarac, kustos Narodnog muzeja Užice.
Sakralne humke u tom periodu uvijek su bile kružnog oblika, pokrivene kamenim plaštom kako bi duše pokojnika bile vezane za kamen, kažu arheolozi.
– Taj bijeli kamen je u stvari taj praistorijski kameni plašt sa kojim je bila cijela humka pokrivena. Kada dođemo do plašta u ovom segmentu, treba dobro da se iščisti, da se kamen lijepo izbijeli, da se vidi njegova struktura, da se fotografiše, iscrta i onda dolazi onaj najzanimljiviji dio, skidanje plašta, tj. kamena, i svo ono do čega treba da dođemo je ono najuzbudljivije. To je sakralna arhitektura, logično da očekujemo skelet – naglašava Radmila Jović kustos Narodnog muzeja, Užice, piše Blic.
Do kraja oktobra arheolozi će raditi na iskopavanju jugozapadne četvrtine humke, a nastavak istraživanja prvog praistorijskog lokaliteta u Seništu, planiran je za narednu godinu, dok mještani dodaju da im predanje nalaže da u Crkvinama sagrade hram.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu