Osim velelepnog monumenta visine preko deset metara, ovaj jedinstveni ambijent smješten u srcu našeg grada krasi bogata hortikultura, ali i najduža fontana sa osam kaskada koje simbolizuju slapove na rijeci Vrbas.
Svečanom otkrivanju spomenika prisustvovao je i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je istakao da je Banjaluka dobila još jedan novi simbol i još jednu svoju novu razglednicu.
-Banjaluka je dobila jedno novo mjesto, koje je više od parka ili skvera, mjesto kojim je sačuvala jedan veoma značajan period srpske istorije i jednu važnu istorijsku ličnost, Stefana Tvrtka I Kotromanića srednjovjekovnog vladara Srba, Bosne, Primorja i zapadnih zemalja – poručio je gradonačelnik.
On je istakao da uz jednu odgovornu lokalnu politiku, Banjaluka istovremeno vodi i jednu odgovornu nacionalnu politiku.
-Neki tendenciozno pokušavaju da kažu da se spomenikom Tvrtku I Kotromaniću vraćaju neki bosanski korijeni, a upravo suprotno tome, na ovaj način Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj dajemo srpski karakter, jer je riječ o srpkom vladaru, koji je krunisan u Mileševi po obredu Nemanjića i koji nosi titularno ime Stefan. Odreći se Tvrtka, značilo bi da se odričemo sebe, što mi kao narod svakako nismo spremni. Postaviti spomenik Tvrtku I Kotromaniću znači postaviti temelj srpske istorije, kulture i tradicije u epicentar Banjaluke – poručio je gradonačelnik.
Dodao je da ni sama lokacija nije slučajna, jer je ovo mjesto, gdje se sva naselja ukrštaju.
-Baš na mjestu gdje se ukrštaju Obilićevo i Lazarevo, Centar i Kočićev vijenac postavili smo monument impoznatne visine od preko 10 metara. Važno je da pošaljemo poruku da je Bosna i Hercegovina istorijski gledano – neodvojiva od srpskog naroda, iako u političkom smislu ima mnogo mana i mnogo toga lošeg je usmjereno prema Srbima – kazao je on.
Gradonačelnik je dodao da je jednako tako, spomenik Kulinu banu sa Trgovačkom poveljom, koja započinje riječima : „U ime Oca, Sina i Svetoga Duha“ i pisana je na Praznik Usjekovanja glave Svetog Jovana, dokaz postojanja hrišćanstva na ovim prostorima.
-Uz to vratili smo i dvoglavog orla na Banski dvor nakon 83 godine, ali i izgradili Park posvećen Veleizdajničkom procesu, jer smo shvatili važnost očuvanja sjećanja na stradanja naših ljudi, samo zbog toga što su bili Srbi – rekao je Stanivuković.
Koordinator ovog projekta Valentina Savić-Mandić istakla je da je ovo mjesto oduvijek bilo linija razdvajanja istočne i evropske arhitekture Banjaluke, a da je danas postalo mjesto susreta.
-Ovo mjesto koncipirano je sa sva manja trga, spomenikom i linijskom fontanom koja ima osam kaskada, koje simbolizuju slapove Vrbasa. Tokom izvođenja radova na ovoj lokaciji otkriven je i srednjovijekovni bunar, koji smo parterno zastaklili i na taj način dobili dodatnu istorijsku vrijednost na ovoj lokaciji – kazala je ona.
Dodala je da je ponosna na ovaj projekat jer je Banjaluka dobila mjesto gdje se građani mogu okupiti, sresti u uživati u predivnoj ambijentalnoj cjelini.
Profesor Duško Pevulja rekao je da je ovo još jedan u nizu važan dan za Banjaluku, koja je dobila još jedan identitetski znak kakav je trebao gradu, ali i Republici Srpskoj, da potvrdi da je Bosna i Hercegovina srpska zemlja.
-Preko ovih znamenja vraćamo se korijenima, koji imaju srpski karakter. Ovaj spomenik simbolizuje razlistavanje istorije i ispravljanje nepravde – kazao je Pevulja, te podsjetio da je osim Parka oslobođenja posvećenog Veleizdajničkom procesu, podignuta i bista profesoru Gugi Lazareviću, koji je obilježio neko naše vrijeme, drugu polovinu 20. vijeka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu