U obraćanju Bajdena Generalnoj skupštini i na njegovim sastancima sa drugim svjetskim liderima u Njujorku glavno pitanje će biti sukob na Bliskom istoku i njegovi potezi u tom pogledu, prenosi “Glas Amerike”.

Bajden će se obratiti stotinama svjetskih lidera koji se okupljaju svake godine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a govor će održati u veoma važnom trenutku, izjavila je američka ambasadorka u UN Linda Tomas Grinfild.
– Kažemo to svake godine, ali ovo zasjedanje Generalne skupštine se održava u ključnom trenutku punom izazova. Spisak kriza i sukoba koji zahtijevaju pažnju i akciju samo raste i raste – rekla je Tomas Grinfild.
Situacija u Gazi
Na vrhu tog spiska kriza je situacija u Gazi, a po tom pitanju američka pozicija nije u skladu sa stavom ostatka Generalne skupštine UN, koja je prošle nedjelje velikom većinom glasova usvojila rezoluciju kojom se zahtjeva da Izrael okonča okupaciju palestinske teritorije u narednih 12 mjeseci, navodi Glas Amerike.

Sjedinjene Države su bile među 14 zemalja koje su glasale protiv što je, kako je rekla Tomas Grinfild, u skladu sa protivljenjem Vašingtona “jednostranim mjerama koje podrivaju izglede za rješenje o dvije države.“
Analitičari očekuju da Bajden u obraćanju GS UN govori o svojoj podršci Izraelu i Ukrajini i ističu da su ta dva sukoba veliki izazov na kraju njegovog predsjedničkog mandata.
Generalna debata u okviru GS UN počinje danas, a završava se u ponedjeljak, 30. septembra.
Prvo se obraća Brazil pa Amerika
Tradicija je da se prvi na sjednici obrati Brazil, a razlog tome je što je predstavnik te zemlje prvi ustajao i odlazio za govornicu kada su ostali bili neodlučni da to urade, u prvim godinama održavanja GS UN.
Pošto je zemlja domaćin, sa sedištem UN u Njujorku, druga se obraća Amerika.
Odatle lista ide po redoslijedu prijavljivanja, a pravilo je da predsjednici država imaju prioritet, a potom zamjenici, prinčevi, premijeri, ministri i drugi niže rangirani članovi delegacija.
Na ovogodišnjoj GS UN učestvovaće 87 šefova država, troje zamjenika predsjednika, dvoje prinčeva, 45 premijera, 45 ministara i četvoro niže rangiranih šefova delegacija, navodi “Glas Amerike”.
Od lidera je zatraženo da se drže limita od 15 minuta za govornicom.
Jedan od najdužih govora u GS UN održao je kubanski lider Fidel Kastro 1960, kad je govorio četiri i po sata, a Moamer el Gadafi, nekadašnji libijski lider, govorio je duže od sat i po 2009.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu