Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najviše se razvode oni koji su u braku više od pet godina.
– Najviše muškaraca se razvodi između 40 i 44 godine, s tim da se prošle godine razvelo njih 172, dok se najviše žena razvelo između 35 i 39 godine, tj. njih 180 – navode iz Zavoda.
Evidentirano je da je najviše razvoda bilo u maju, i to 104, dok je najviše zaključenih brakova lani bilo u septembru, tj. 649. Takođe, lani se vjenčao 5.471 par, s tim da je najviše muškaraca i žena između 25 i 29 godine ušlo u brak.
Sociolog Vladimir Vasić kaže da smo upali u krizu sistema vrijednosti.
– U današnjem sistemu vrijednosti ne cijene se međuljudski odnosi, prave vrijednosti i kvalitet života u tom odnosu, ali i drugi čovjek. Mislim da je kriza brakova, u tom smislu, kriza porodice. Onog momenta kada je došlo do zahlađenja međuljudskih odnosa, to se reprodukovalo i na partnerske odnose, te bračne i roditeljske veze. U svemu tome je posrijedi kriza sistema vrijednosti, nametanje materijalističke kulture, tj. svega onoga što mi nismo, a htjeli bismo da budemo. Dakle, nametanjem te potrošačke kulture, trošenjem novca više nego što imamo, te stalnim takmičenjem s nekim imaginarnim ljudima, dolazimo u takvo stanje svijesti gdje niko nikoga neće da trpi i podnese žrtvu, a tako je i kada su bračni partneri u pitanju – kaže Vasić.
Prema njegovim riječima, tada se dolazi u beskompromisnu fazu, a, kako kaže, kada dvoje ljudi dođe u tu relaciju, jasno je da dolazi do razilaženja.
– I naravno, ono što je najopasnije, a što često prati razvode brakova, jeste dalje cijepanje porodice i nemogućnost, odnosno jako komplikovane korelacije, u smislu vaspitanje i socijalizacije djece. Ne tako rijetko, u posesivnim i patološkim vezama može doći do kulminacije, pa čak i do zločina, i moramo, kao društvo, da šaljemo poruku da postoje dobri razvodi i razvodi koji su potrebni, u kontekstu, kada muškarac ili žena trpi ili vrši neku vrstu nasilja, a ukoliko je potrošena ljubav, prosto na silu je da takve relacije opstaju. Ukoliko nema ljubavi, sve ostalo će jako teško funkcionisati, ali naravno, ako ima bilo kakvih obrisa patološkog stanja i ako se takve stvari ne mogu prevazići, bolje je da dođe do pucanja braka ili do sporazumnog raskida nego, kao što svjedočimo, do ishoda koji se često završavaju ubistvima ili samoubistvima, što niko ne želi – naglašava Vasić.
I Aleksandar Milić, banjalučki psiholog, ističe da je vidljivo da je sve učestalija potreba bračnog savjetovališta.
– To su oni kojima je potrebna pomoć i oni koji su izrazili potrebu da rade na unapređenju tih odnosa zbog bračne i porodične funkcionalnosti, a to govori da je nedostatak edukacije u ranijem uzrastu, tj. odnosi među polovima nisu pokriveni vaspitno, edukativno. Mladi ljudi ulaze u veze, a površno se poznaju, te kasnije, kako prolazi vrijeme, više se upoznaju i mijenjaju se određeni kriterijumi, tj. imaju nizak prag tolerancije na osobine i reakcije onog drugoga. Komunikacije su više usmjerene ka konfliktima – rekao je Milić.
Dodao je da oni koji potraže pomoć na vrijeme češće spasavaju brakove, ali i unapređuju odnose, komunikacije.
– Međutim, razvoda je sve više, a to su oni koji ne stignu da se konsultuju i ne stignu u bračno savjetovalište, odnosno to su oni koji se već odluče na razvod. No, tek nastaju problemi poslije razvoda, a nevjerovatno koliko se stvore mržnja, netolerancija i nasilje, a najgore posljedice ostaju na djeci – zaključuje Milić, prenose Nezavisne novine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu