Ne skrnavite praznik, 31. oktobra je Sveti Luka i Sveti Petar Cetinjski. Ne šijte kostime za djecu, ne oblačite ih i ne maskirajte u ono što njima ne pripada, ne šaljite ih da zvone po tuđim kućama i stanovima, djeca ne znaju šta predstavlja Noć vještica i ko ga proslavlja… svakako njima je to zanimljivo, i ne mogu da shvate. Vi kao roditelji morate ih naučiti, imamo mi dosta naših lijepih, pravoslavnih praznika, za ponos. Mi imamo naš praznik Krsnu slavu, da li neki Amerikanac, Englez zna kako se dolazi na Slavu i kako domaćin otvara vrata, i koga će ugledati, svakako svog rođaka, prijatelja lijepo obučenog i veselog apeluje Đorđe Bojanić, istoričar.
Кako reče sveti Nikolaj Velimirović, u duhovno ubogaljenom svijetu vlada teška čamotinja i lijenost, pri čemu je lako ubijediti gotovo svakoga da je porijeklo ovakvih praznika beznačajno i da je Helovin obična, bezazlena zabava.
Zašto bi nam sve tuđe bilo ljepše i draže?
Bojanić navodi da i mi imamo Bijele Poklade, narodni praznik Slovena, proslavljaju ih pravoslavni hrišćani.
– Ali, njegovi koreni su paganski i vezani su za obilježavanje kulta Sunca i dolaska proljeća. Danas se poklade uglavnom vezuju za početak hrišćanskog obilježavanja velikog posta uoči Vaskrsa. Poklade su dan za praštanje i veselje, praznik kada se na trpezi nalazi „bijela“ hrana, traži se oproštaj grijehova, ali se i priprema za Veliki post. Tada se mrsi, a od narednog dana na post. Narodna vjerovanja su povezivala period poklada sa povećanom opasnošću od zlih sila i vještica, od kojih se narod štitio na simbolične načine, recimo bijelim lukom ili paljenjem obrednih vatri – objašnjava istoričar.
Da se vratimo na Noć vještica ili „Halloween“, koje se slavi u mnogim zemljama, posebno u Americi i Engleskoj, i to treba poštovati kao i sve tuđe običaje… ali tako trebamo poštovati i svoje, a i nema razloga koristiti tuđe običaje i praznike. U Noći vještica se odrasli i djeca oblače kao bića iz podzemlja (duhovi, zombiji, vještice, goblini) i uživaju u spektakularnim vatrometima. Кuće se ukrašene bundevama ili strašilima. Dvorišta se ukrašavaju nadgrobnim spomenicima, gremlinima, lampionima, strašilima, vješticama, narandžastim i ljubičastim svijetlima, te dekoracijama kao što su skeleti, paukovi, bundeve, mumije, vampiri i druga monstruozna stvorenja…
Zarada
Pretpostavlja se da se tokom ovog praznika potroši blizu osam milijardi dolara godišnje, pa je sasvim jasna njegova popularizacija u svijetu ali i na našim prostorima.
Mi tom običaju ne pripadano, tog dana je Sveti Luka i Sveti Petar Cetinjski, njih praznujmo, oni nama pripadaju.
Naša je obaveza i dužnost kao roditelja da našu djecu vaspitavamo u duhu vjere koju su nam Sveti Sava i ostali srpski svetitelji ostavili u amanet i utemeljili nam put, Svetosavski put.
Bojanić poručuje da treba djeci zabraniti odlazak na školske priredbe gdje ih proslavljaju „i ne šaljite ih da zvone po tuđim kućama i stanovima jer, mi svakako nismo dio te tradicije, cijelim svojim bićem“.
On podsjeća na riječi Svetog Nikolaja Velimirovića:
– Zato, umjesto da „ugasimo vatru na domaćem ognjištu“, toga dana upalimo kandilo pred slavskom ikonom, pomolimo se Gospodu, da nam poda hrabrosti da budemo i ostanemo drugačiji, da nas obdari snagom da ustrajemo na Njagovom putu i da nas izbavi od Lukavoga – prenosi Alo njegove riječi.