Ona navodi i da je trenutno povećano interesovanje za imunizaciju, a sve nakon vijesti da su četiri bebe preminule od pertusisa.
Od marta 2023. do 28. januara ove godine u Beogradu su registrovana 764 slučaja velikog kašlja, ali se vjeruje da je broj oboljelih veći. Riječ je o veoma zaraznom oboljenju, koje dugo traje i može biti veoma opasno, posebno ukoliko je osoba zaražena još nekim virusom, kaže dr Slavica Maris. Objašnjava kako prepoznati bolest u ranoj fazi i šta roditelji mogu da urade kako bi zaštitili djecu, posebno bebe.
Najviše oboljelih u Zemunu
Načelnica jedinice za zarazne bolesti Zavoda za javno zdravlje u Beogradu Slavica Maris kaže da je broj oboljelih od velikog kašlja veći od broja registrovanih slučajeva, jer u svakom domaćinstvu, pored zvanično oboljelog, ima i drugih ukućana koji su bolesni – babe, djede, braća, sestre.
– Najviše obolijevaju djeca od 10 do 19 godina i njihovo učešće je 60 procenata. Zatim, ovi najmlađi, do 4 godine. Njihovo učešće je 9,7 odsto – kaže dr Maris za RTS.
Dodaje da je među oboljelima najviše onih koji su potpuno vakcinisani – 64 odsto. Nepotpuno vakcinisanih je 5,8 odsto, dok je nevakcinisanih 6,4 odsto.
Što se tiče Beograda, veliki kašalj je registrovan u 16 opština najmanje u Sopotu, najviše u Zemunu.
– U Zemunu je oko 21 odsto svih oboljelih. Zatim imamo veliki broj oboljelih registrovanih na gradskoj opštini Voždovac, Zvezdara, Čukarica i Palilula – kaže doktorka.
Veoma zarazno oboljenje, tri stadijuma bolesti
Doktorka objašnjava da veliki kašalj izaziva bakterija bordetella pertussis i da je riječ o veoma zaraznom oboljenju.
– Ono ima tri stadijuma. Prvi stadijum, kateralni, kada je osoba najzaraznija. On obično počinje nekim respiratornim simptomima, na osnovu kojih ne možemo reći da je u pitanju veliki kašalj ili neko drugo akutno respiratorno oboljenje. Curenje iz nosa, imamo povišenu temperaturu koja obično ide do 38 stepeni, malaksalost, kašalj ali blag, nije prepoznatljiv – kaže doktorka Maris.
Ozbiljniji kašalj javlja se u drugoj fazi.
– Kada imamo te napade kašlja, sa zacjenjivanjem, koji mogu završiti povraćanjem. Oni su naročito izraženi tokom noći i ti napadi mogu biti jako dramatični. Naročito kod male djece uzrasta do godinu dana, mogu se javiti prekidi u disanju koji mogu izazvati ozbiljne posljedice – ističe doktorka.
Trećina oboljelih beba, starosti do godinu dana, zahtjeva bolničko liječenje.
– Od tih beba koje su na bolničkom liječenju, dvije od tri će imati prekide u disanju. Jedna od pet će imati upalu pluća. Jedna od 50 će imati nevoljne pokrete, odnosno konvulzije. Jedna od 150 će imati oštećenja mozga, odnosno encefalopatiju, a nažalost jedna od 100 tih beba će umrijeti – rekla je dr Maris.
Bolest od 100 dana
Veliki kašalj zove se i magareći kašalj, ali i bolest od 100 dana, jer dugo traje.
– Ova prva faza bolesti traje od jedne do dvije nedjelje, druga faza traje duže, od tri do šest nedjelja, i treća faza je oporavak – kaže doktorka.
Velika je opasnost ako postoji koinfekcija još nekim virusom, kao kod beba koje su u januaru preminule od velikog kašlja, prenosi Blic.
– Jedna je imala respiratorni sincicijalni virus i rinovirus, druga je imala rinovirus i koronavirus, tako da su to sve infekcije koje su svakako doprinijele težoj kliničkoj slici i ovakvom ishodu. Česte su inače takve situacije da pored velikog kašlja zakačimo još dodatne viruse, pogotovo kada su mala djeca u pitanju – kaže doktorka.
Roditelji da zaštite djecu – bez posjeta u vrijeme kada haraju virusi
Roditeljima poručuje da treba da zaštite djecu u ovom periodu kada vladaju respiratorni virusi.
– Nema posjeta, zna se, ipak su ta djeca jako osjetljiva. Moramo voditi računa, naročito treba zaštititi malu djecu uzrasta do godinu dana, posebno do dva mjeseca, jer vakcinacija komponentom ove vakcine koja štiti protiv velikog kašlja, kreće u drugom mjesecu života – napominje doktorka.
Vakcina ide u tri doze, sa minimalnim razmakom od četiri nedjelje.
– Prva revakcinacija se daje u drugoj godini života, odnosno u godinu dana od posljednje vakcine, i druga revakcinacija se daje djeci pred polazak u školu. Od sljedeće godine, prema programu obavezne imunizacije, planirana je imunizacija djece u osmom razredu – kaže doktorka.
Ističe da je proteklih godina smanjena imunizacija, ali da u ovom trenutku, nakon upozoravajućeg podatka da je od velikog kašlja umrlo četvoro djece, vlada veće interesovanje za vakcine.
– Rade se revizije kartoteka za nevakcinisanu djecu, odnosno propuštenu vakcinaciju – kaže doktorka.
Koliko traje imunitet
Objašnjava da vakcina ne daje doživotnu zaštitu, te da ona slabi nakon četiri godine. Imunitet kod onih koji preleže veliki kašalj traje od 10 do 15 godina.
– Tako da odrasle osobe koje su vakcinisane u dječijem uzrastu, da kažemo u toj prvoj, odnosno drugoj godini života, nemaju zaštitu – ističe doktorka.
Međutim, napominje da je kod njih blaža klinička slika.
Savjetuje da se izbjegava kontakt sa osobama koje imaju neke respiratorne probleme, kao i boravak u prostorijama sa velikim brojem ljudi.
– Ukoliko je to neminovno, onda treba nositi masku. Da češće provjetravamo, češće boravimo na otvorenom, češće peremo ruke i podižemo imunitet adekvatnom ishranom, uz dovoljno sna i naravno fizičke aktivnosti – naglašava dr Slavica Maris.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu