Zbog povećanja cijena energenata narasli su troškovi potrošnje energije, a potom i računi za grijanje. Stoga smo primorani okrenuti se novim načinima grijanja naših domova, poput toplotnih pumpi i klima uređaja prilagođenih za grijanje.
Toplotna pumpa
Toplotne pumpe dijelimo prema vrsti obnovljivog izvora energije koji može biti vazduh, voda i tlo. Preuzimajući energiju iz okoline, podiže je na viši energetski nivo što omogućuje korištenje dobijene toplotne energije putem radijatora ili podnog grijanja na postojećem ili novom sistemu grijanja u domaćinstvu. Druga opcija je prenošenje toplote putem klima uređaja prilagođenih za grijanje.
Najčešći tipovi toplotnih pumpa su vazduh-voda i vazduh-vazduh. One prenose toplotu između vaše kuće i vanjskog vazduha, a mogu smanjiti vašu potrošnju energije do čak 75 odsto! Takođe smanjuju i emisiju CO2, čime se omogućuju kvalitetniji životni uslovi.
Toplotne pumpe koristi tehnologiju sličnu onoj u frižideru ili klima uređaju. Izvlači toplotu iz izvora, poput vanjskog vazduha, zatim je podiže na viši energetski nivo i prenosi tamo gdje je potrebna. Budući da se većina toplote prenosi, a ne stvara, toplotne pumpe daleko su efikasnije od konvencionalnih tehnologija grijanja kao što su kotlovi ili električni grijači i mogu biti jeftinije za rad. Izlazna energija u obliku toplote obično je nekoliko puta veća od one potrebne za napajanje toplotne pumpe, obično u obliku električne energije.
Na primjer, koeficijent efekta (COP) za tipičnu toplotnu pumpu za domaćinstvo je oko četiri, tj. izlazna energija je četiri puta veća od električne energije koja se koristi za njen rad. Zbog toga su trenutni modeli tri do pet puta energetski djelotvorniji od gasnih kotlova. Toplotne pumpe mogu se kombinovati s drugim sistemima grijanja, obično gasnim, u hibridnim konfiguracijama.
Sama toplotna pumpa sastoji se od kompresora koji pokreće rashladno sredstvo kroz rashladni ciklus i izmjenjivača toplote koji izvlači toplotu iz izvora. Putem drugog izmjenjivača toplote se zatim prenosi u unutrašnji prostor putem vazduha ili vode. U zgradama se ta toplota isporučuje pomoću prisilnog vazduha ili hidroničkih sistema kao što su radijatori ili podno grijanje. Toplotne pumpe mogu se spojiti na rezervoar za proizvodnju sanitarne tople vode, a mogu osigurati i hlađenje prostora ljeti uz zadovoljavanje potreba grijanja prostora zimi.
Osim u novim stambenim prostorima, kućama i zgradama, moguće je ugraditi toplotne pumpe vazduh- vazduh i u postojeće građevine s etažnim gasnim grijanjem ili u onim koji se griju pomoću električne energije, ali naravno prije toga potrebno je prilagoditi postojeći sistem.
Osim toplotne pumpe veliku uštedu energije i smanjenje računa mogu donijeti novi sistemi klima uređaja prilagođeni za grijanje. Klima uređaji rade na principu toplotne pumpe vazduh – vazduh i uzimaju jednako kao i pumpe do 75% vazduha iz okoline čime se postiže niska potrošnja energije.
Pojednostavljeno rečeno, za 5 kW toplotne energije potrebno je 1 kW električne energije. Za primjer možemo uzeti grijanje prostorije od cca 25 m2 – potrošnja klima uređaja biće ekvivalentna potrošnji velikog televizora.
Klima uređaji prilagođeni za grijanje postavljaju se na isti na način kako i klasični klima uređaji. Mogu biti zidni i podni, a čine ih vanjska jedinica i unutrašnja. U multi split sistemima moguće je na jednu vanjsku jedinicu spojiti više unutrašnjih. Podna verzija imitira sisteme podnog grijanja, ujedno sadrži sistem za filtraciju vazduha. Jednostavno se postavljaju, a za 1 uloženi kW dobiva se do 5 toplinskih kW.
Osim navedenih benefita koji dolaze vezano za toplotne pumpe i klima uređaje izrazito važan faktor koji se vezuje za ove tipove grijanja je i smanjenje ugljen dioksida u domaćinstvu. Prema istraživanju UC Davis, toplotne pumpe smanjiće emisije ugljen dioksida za oko 40 odsto u poređenju s gasnim pećima. Tačna količina zavisi od toga kako se proizvodi električna energija (koja pokreće toplotne pumpe). Prema istraživanju sa univerziteta u Teksasu, Mičigenu i Carnegie Mellon gotovo svi domovi će smanjiti svoj karbonski uzorak, njih 98 odsto.
Bonus video:
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu