Nisu rijetki oni koje ove metle vrate u djetinjstvo kada ih je svako domaćinstvo imalo i čuvalo ispred ulaznih vrata. Ove metle se inače prave od biljke metljinje.
Majke i bake su nedjeljom mele kuću. Najprije bi zemljani pod naprskale vodom, a onda bi ga počistile metlom, izvjetrile i sredile kuću, a potom bi je cijelu okadile. Domaćice bi u vrijeme slava i svetkovina napravile najjače i najljepše metle i pošto bi pomele dugačka dvorišta krenule bi zajedno sa ostalim komšinicama da pometu i urede prostor na kome bi se narod okupljao.
Ova vrste metle je sve manje u upotrebi. Iako Suzana to zna, ona ipak proizvodi ovu metlu za svoje, ali i potrebe svojih sugrađana.
Suzana ovu vrstu metle proizvodi onako kako se oduvijek pravila u njenom kraju. I ovog marta u svom dvorištu će na najpogodnijem mjestu da z. Svaki korijen metle će zasaditi na određenom razmaku kako bi mogao da napravi dobar grm.
– Tokom rasta i razvoja samo ih treba redovno polivati i nekoliko puta okopati i rezultat neće izostati – kaže Suzana.
Suzana u jesen bere zasađene metle. Prije nego što ih doveze kući, polomi im stabljike na desetak santimetara iznad zemlje i ostavi ih desetak dana da se oslobode suvišne vlage. Ovako osušene metle ona zatim skladišti na suvom mjestu ispod neke šupe. I dok se one tu suše, Suzana od starih nastavlja da pravi metle za prodaju.
– Od svakog grama gledam da napravim adekvatnu metlu. Najprije iskidam manje grmove i pošto ih složim u lijep buket, lijepo uvežem jačim kanapom i na kraju sjekirom presječem zadnji kraj. Ovako pripremljene metle potom prelijem vrelom vodom i ostavim da se iscijede – zaključuje ona, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu