Kako navodi agencija Asošijeted pres “Trumpova izjava najnoviji je slučaj u kojemu je on stao na stranu režima Vladimira Putina. Kako navode to znači da 77-godišnji bivši predsjednik ili ne razumije kako NATO funkcioniše ili iskrivljuje istinu radi političke koristi, piše AP.
Trump se u subotu na predizbornom skupu u Konveju u Južnoj Karolini prisjetio kako je kao predsjednik SAD jednoj članici NATO govorio da će uskratiti pomoć SAD i ‘ohrabriti‘ Rusiju da čini što želi sa saveznicima koji je ne ulažu dovoljno za vojsku.
Glavni sekretar NATO Jens Stoltenberg uzvratio je neobično oštrom izjavom da Trump prijeti bezbjednosti cijelog transatlantskog saveza. Ni aktualnom predsjedniku Džozefu Bajdenu nije dobro sjela Trumpova izjava.
– Priznanje Donalda Trumpa da namjerava dati Putinu zeleno svjetlo za još rata i nasilja, da nastavi svoj brutalni napad na slobodnu Ukrajinu i proširi svoju agresiju na narod Poljske i baltičkih država je užasno i opasno – rekao je Bajden.
Za vrijeme Obamine administracije, 2014. godine, članice NATO su pristale krenuti prema cilju trošenja 2% BDP-a za nacionalnu obranu do 2024. godine.
Na zadnjem samitu u Litvaniji, članice NATO ponovno su dale obećanje da će potrošiti najmanje 2% BDP na svoju vojsku, ali nije nametnut rok za postizanje tog cilja.
Članice NATO ne plaćaju da bi pripadale organizaciji i ne duguju ništa osim doprinosa u administrativni fond, navodi AP.
Tramp, kako navodi AP, očito nije mislio na ta administrativna plaćanja. Kako bi mogla pridonijeti zajedničkoj obrani svaka bi članica morala trošiti na obranu 2% BDP, ali riječ je o dobrovoljnom cilju i nitko nije dužan to činiti. Države ne plaćaju novac NATO, već ga ulažu u vlastite oružane snage.
Donosimo podatke o tome koliko svaka zemlja članica izdvaja za nacionalnu vojsku, prema portalu Forces.net. NATO ima 31 članicu, a Finska je zadnja ušla u savez prošle godine.
Samo 11 zemalja članica izdvaja više od 2% BDP-a, pri čemu je zanimljivo da su Francuska (1,90%), Njemačka (1,57%) i Norveška (1,67%) ispod crte, piše jutarnji.hr.
Poljska i Grčka su na samom vrhu. S 3,90% BDP-a Poljska izdvaja čak i više od SAD-a (3,49%). Na trećem je mjestu Grčka s 3,01%.
Zemlje članice koje graniče s Rusijom povećale su izdvajanja za NATO od početka invazije. Tako Estonija izdvaja 2,73% BDP, Litvanija 2,54%, Finska 2,45%, Rumunija 2,44%, Mađarska 2,43% te Latvija 2,07%.
Iznad crte su i Ujedinjeno kraljevstvo 2,07% te Slovačka 2,03%.
Zemlje članice koje ne postižu zadani cilj od 2% su Francuska (1,90%), Crna Gora (1,87%), Sjeverna Makedonija (1,87%), Bugarska (1,84%), Hrvatska (1,79%), Albanija (1,76%), Nizozemska (1,70%), Norveška (1,67%), Danska (1,65%), Njemačka (1.57%), Češka (1,50%), Portugal (1,48%), Italija (1,46%), Kanada (1,38%), Slovenija (1,35%), Turska (1,31%), Španija (1,26%), Belgija (1,13%) i Luksemburg (0,72%).
Ruski napad na Ukrajinu u februaru 2022. godine dala je članicama dodatni podsticaj da pojačaju svoje vojske.
Sjevernoatlantski pakt osnovan je nakon Drugog svjetskog rata s ciljem da se zaustavi širenje sovjetske kontrole u Evropi jer je Sovjetski Savez počeo širiti uticaj na istoku Evrope.
Ruski predsjednik Vladimir Putin godinama je upozoravao da Moskva na širenje NATO gleda kao na prijetnju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu