Ona je tom rečenicom najavila da od borbe za vlast neće odustati.
Prema preliminarnim rezultatima nakon zatvaranja birališta u Francuskoj, na prvom mjestu se nalazi ljevičarska koalicija Novi narodni front (LFI), koja bi mogla da osvoji između 187 i 198 mjesta u parlamentu. Centristička koalicija koju predvodi predsjednik Emanuel Makron mogla bi da osvoji između 161 i 169 mjesta. Krajnje desničarska koalicija Nacionalno okupljanje Le Pen nalazi na posljednjem mjestu uz očekivanih 135 i 143 mesta, prema projekcijama IFOP, prenosi Rojters.
Upalila taktika protiv krajnje desnice
Rezultati izbora su iznenađujući s obzirom na to da su ankete predviđale pobjedu Nacionalnog okupljanja, ali i da neće imati većinu kako bi mogla da formira vladu. Još veće iznenađenje uslijedilo kada je objavljeno da je Nacionalno okupljanje (RN) na trećem mestu iza Makronovog saveza.
Debaklu Le Penove stranke doprinijela je i strategija koja je i prije bila uspješna u Francuskoj – udruživanje protiv krajnje desnice.
Uoči glasanja u drugom krugu, protivnici RN su se upustili u “taktičko glasanje”, u kojem su kandidati u nekim izbornim jedinicama napustili trku kako bi pomogli u jačanju kandidata koji nisu krajnje desničari.
Praksa, nazvana “front republicain”, zahtijeva od glasača da glasaju za stranke koje obično ne podržavaju kako bi blokirali RN.
Iako je taktika upalila, to ne menja činjenicu da je RN partija ima veliki broj pristalica koji je rastao tokom godina, a njena liderka Le Pen ostaje de fakto najjači politički lider u zemlji i pored poraza na izborima.
Tome je doprinijela činjenica da predsjednik Makron nije popularan među narodom – krajem juna samo 26 odsto Francuza bilo je zadovoljno njegovim radom, a i to da ni levica nema jakog i vještog lidera koji bi mogao da osvoji srce nacije i da udruži do izbora podeljenu ljevicu (koja se udružila kako RN ne bi došao na vlast).
Le Pen cilja na predsjedničke izbore 2027.
Le Pen se obratila novinarima sat i po vremena nakon izbora, a kako je BBC opisao – tokom svog govora ostala je prkosna i samim tim najavila da će se bitka sada preseliti za funkciju lidera zemlje.
Ona je rekla da smatra da je pobjeda RN samo odložena i da je njena partija izgubila kao rezultat taktičkog glasanja između LFI-ja i Makronove koalicije. Time je najavila bitku za predsjedničke izbore koji se održavaju u Francuskoj 2027, za koje se očekuje da će ona biti kandidat RN-a.
– Moramo da gledamo sa pozitivne strane: sada imamo mnogo više poslanika. Moramo da nastavimo da gradimo našu podršku. A 2027, sljedeći predsjednički izbori, biće naši – rekao je nakon objavljenih rezultata Mateo Đijamaresi, pristalica RN.
U štabu RN-a Marin Le Pen sinoć je pozdravljena uzvicima: “Marin, predsjednica”.
Polarizovano francusko društvo – prilika za krajnju desnicu
Dugogodišnji Makronov saveznik Fransoa Bajru rekao je nakon izbora da “niko nije pobijedio”, dodajući da su “dani apsolutne većine završeni” i da je na “svima da sjednu za sto i prihvate svoje odgovornosti”.
Mnogo će zavisiti od spremnosti ljevičarske koalicije na kompromis – i od odgovora umjerene ljevice ako “Nepokorena Francuska”, koja je dio pobjednika izbora, odbije da pristane na kompromis. Tvrdo ljevičarska stranka koju predvodi Žan Lik Melanšon dugo je govorila da će ući u vladu samo da bi “sprovela našu politiku i ničiju drugu”.
Melanšon je figura koja izaziva podjele čak i unutar svoje partije.
Mnogi Makronovi centristi su u međuvremenu rekli da neće ući u savez sa LFI. Rane procjene sugerišu da je moguće da bi savez između Makronovih snaga, Socijalističke partije, Zelenih i nekoliko drugih mogao da stvori i najmanju većinu.
Međutim, stručnjaci kažu da bi mejnstrim koaliciju, iako je u principu moguće, bilo teško izgraditi s obzirom na različite stavove stranaka po pitanjima kao što su porezi, penzije i zelena ulaganja.
– Na papiru je to lijepa ideja, ali postoji ogroman jaz između onoga što je moguće i onoga što je zapravo ostvarivo – rekao je Bertran Matje, stručnjak za ustavno pravo na univerzitetu Sorbona u Parizu.
Spoljno politički analitičar Božo Kovačević istakao je za hrvatski N1 kako visoka izlaznost govori o visokoj polarizaciji francuskog društva.
– Istovremeno vjerovatno o pokušaju ćutljive većine koja se nije opredjeljivala između lijevog i desnog fronta. Ali i o pokušaju da stabilizuje taj politički centar u Francuskoj – rekao je on.
Širom Francuske ljudi su izašli na ulice da proslave poraz krajnje desnice
Nestabilnost u Francuskoj podsjeća na stanje u ostalim evropskim državama u kojima jača desnica, što za Evropu znači sve dublju krizu, smatra Kovačević.
– Visoka polariziranost francuskog društva govori o neuspjehu politike predsjednika Makrona. To je jedina poruka koja je svakome vidljiva i jasna – rekao je.
Ono što je sigurno nakon rezultata izbora u Francuskoj, ukoliko centar i ljevica u međuvremenu ne izrode u smislenu političku ideju, obistiniće se sinoćnje predviđanje Le Penove – da je dolazak na vlast krajnje desnice samo odložen, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu