Kad čovjek vozom stigne u Volfsburg, prvo što vidi su četiri gigantska dimnjaka koji se uzdižu iznad „Folksvagenove“ fabrike. Na zgradi je veliki plavo-bijeli znak VW. Tu je jedna od najvećih fabrika automobila na svijetu.
Volfsburg je izgrađen planski u prvoj polovini 20. stoljeća. Na čistoj ledini u blizini gradića Falerslebena izgrađen je cijeli grad od početka. Danas je Falersleben dio Volfsburga. Nacionalsocijalisti su 1. jula 1938. novoosnovani grad nazvali „Grad vozila KdF kod Falerslebena”. KdF je skraćenica za Kraft durch Freude (Snaga kroz radost), a to je bila organizacija koja je organizovala provođenje slobodnog vremena i godišnjeg odmora za radničku klasu u smislu nacionalsocijalističkog režima.
Auto KdF bio je planiran kao jeftina ponuda za mase – dakle kao „narodni auto” (Volkswagen). Ali, između 1939. i 1945. proizvođena su gotovo isključivo vojna vozila. Tek nakon rata je krenula masovna proizvodnja legendarne VW-ove bube, koja je zasnovana na planovima KdF-auta.
Volfsburg postoji zbog „Folksvagenovog“ koncerna, kažu u gradu koji je u međuvremenu peti po veličini u pokrajini Donjoj Saskoj, dodajući da kad VW kihne, grad se razboli, piše Deutsche Welle.
Kraj snova?
Međutim, trenutno kao Damoklov mač nad gradom visi kriza proizvođača automobila. Najveći evropski proizvođač automobila po prvi put u svojoj istoriji planira da zatvara neke pogone u Njemačkoj i otpušta hiljade radnika.
Više od 60.000 ljudi radi u VW; to je gotovo svaki drugi stanovnik grada Volfsburga. Plate su u VW iznadprosječne. To je dobro za zaposlene, loše za bilans koncerna, jer „Folksvagen“ plaća jedan sat oko 62 evra (uključujući i socijalna osiguranja), a to je 2023. bila najskuplja satnica u autoindustriji. S prosječnom platom od 5.238 evra Volfsburg je jedan od najbogatijih industrijskih gradova u Njemačkoj. Bogatiji je samo Ingolštat, gdje je sjedište proizvođača automobila „Audi“, koji takođe pripada VW-ovom koncernu.
Kristin Roser kaže da ovdje još uvijek živi tipični njemački san o kući s vrtom, automobilu i ženi s dvoje djece. Ona posreduje u prodaji nekretnina.
Bogate godine su prošlost
Roser je cijeli život provela u Volfsburgu. Danas osjeća nesigurnost koja vlada u gradu. Puno VW-ovih radnika je naziva sa željom da prodaju svoju kuću „prije nego što ona izgubi na vrijednosti”, priča ona za DW. Drugi su otkazali ugovore o kupovini kuće i prije nego što su u nju uselili.
– Ljudi se boje da kupe kuću; radije žele zadržati svoj novac dok ne budu znali šta će odlučiti VW – kaže ona.
U 2023. je koncern VW ostvario solidnu dobit od preko 18 milijardi evra i 4,5 milijardi evra isplatio dividende dioničarima. Međutim, menadžment VW je prošle godine pokrenuo program efikasnosti kojim bi do 2026. trebalo uštedjeti 10 milijardi evra kako bi koncern postao konkurentniji.
U avgustu 2024. menadžment je saopštio da su nužne dodatne mjere štednje, među kojima i zatvaranje možda dviju fabrika u Njemačkoj i osjetno smanjenje broja radnika u Njemačkoj, gdje trenutno VW zapošljava oko 120.000 ljudi.
Muk pred tvorničkim ulazom
Ovog oktobarskog popodneva blago jesensko sunce obasjava veliko područje VW-ove tvornice. Kroz ulaz 17 izlaze stotine radnika nakon što je u 14 sati završila njihova prva smjena. Na sebi imaju kombinezone i pulovere ili košulje s oznakom VW.
Kad dolaze na veliko parkiralište ispred fabrike raspoloženje je loše; gotovo niko nema volje da razgovara s DW-om ili se dati fotografisati. Nakon brojnih medijskih napisa proteklih sedmica o krizi u VW-u većina njih nema volje da stalno odgovara na isto pitanje.
Jedan ipak kaže da radnici strahuju za svoj posao, drugi dodaje da im samo preostaje nada da će budućnost VW biti bolja.
– Prebrodili smo brojne krize, pa ćemo i ovu prebroditi – kaže on.
Kako se vremena mijenjaju
Na porezu na obrt, zahvaljujući velikim prihodima VW, obogatio se i Volfsburg. Ali, sada grad svuda pokazuje znakove privrednog propadanja. Središte grada, koje okružuju široke ulice s puno parkirališta, ovog sunčanog popodneva je prazno. Nekoliko prolaznika ide Poršeovom ulicom, ali većinom prolaze pored praznih izloga. Ono što je još ostalo je nekoliko jeftinih trgovina i blještava svjetla jedne povremene igraonice.
Ni u malobrojnim kafićima i barovima u glavnoj ulici nema puno gostiju, kako bi se moglo očekivati na ovako sunčan dan u oktobru. Đulijano Saliovski kaže da su mnogi od njegovih gostiju prije ne tako puno vremena dolazili jedan do dva puta nedjeljno na večeru, a sad uglavnom jednom u mjesec dana.
Saliovski je izbjeglica s Kosova; on i njegova supruga su prije nekoliko godina u Volfsburgu otvorili hotel s restoranom i omiljeni su kod svojih gostiju. Većinu ih pozdravljaju imenom.
Pandemija kovida 19 još je prije dvije godine osjetno smanjila broj rezervacija u restoranu i hotelu, kaže on za DW, „ali sad ih je još manje”. U ovo doba godine, kaže on, stizale su brojne rezervacije za Božić, ali ove godine toga nema.
Uprkos svemu Saliovski vjeruje da će se situacija „okrenuti”. On čak planira da proširi svoje poslovanje u Volfsburgu i uz nekretnine koje već posjeduje kupiti još jednu zgradu.
Hoće li grad postati muzej?
Uspješne godine proizvodnje automobila u Volfsburgu može se vidjeti u „Folksvagenovom„ muzeju u Dizelovoj ulici. Tu je velika zbirka oldtajmera s najomiljenijim modelima, među kojima je i buba koja je do 2003. proizvedena milion puta. Ili VW-ov mini-bus „buli”, koji je u vrijeme njemačkog privrednog čuda bio višenamjensko vozilo, a s kojim je njemačka „flower-power-generacija” 1960-ih i 1970-ih obilazila svijet.
Taj muzej mora posjetiti svaki turist u Volfsburgu, a svake godine ih dođe više od 300.000, više zbog VW-a. Takozvani Autoštat (grad auta) proteže se na 28 hektara. On nudi uvid u „svijet mobilnosti”, a tu je više od tri miliona vozača preuzelo ključeve svoga novog automobila.
Tmurni izgledi
Međutim, u Volfsburg dolazi sve manje turista, kaže taksista u razgovoru za DW. Još prije nekoliko godina taksisti su jedva zadovoljavali potrebe turista i poslovnih ljudi.
Da li je to znak da su dani Volfsburga kao evropskoga glavnog grada automobila odbrojani? Da li je moguće da „Folksvagen“, koji je prije nekoliko godina prodavao najviše automobila, ne može pridobiti dovoljno kupaca za svoje električne automobile, koji su navodno budućnost te branše?
Vozač taksija ima jasno mišljenje o „Folksvagenu“ i njegovoj vodećoj ulozi u svijetu u vrijeme motora s unutrašnjim sagorijevanjem: „Ta vremena su odavno prošla”, kaže on i dodaje da „može biti i gore”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu