Još važnije, iz Izvještaja se vidi da će posla da bude i za Tužilaštvo BiH.
Istražna komisija je raskrstila sa korištenjem naziva BiH prilikom proglašenja nekog dobra nacionalnim spomenikom, od strane KONS.
Utvrđeno je da je jedini propisani termin “nacionalni spomenik”, bez dodatka “Bosne i Hercegovine”, a Aneksom 8 i Odlukama Predsjedništva BiH taj pojam je definisan kao “dobro koje ima veliki značaj za grupu ljudi koja ima zajedničko kulturno, istorijsko, vjersko ili etničko naslijeđe“.
–Primjena, odnosno odbijanje primjene propisane pravno-tehničke terminologije u radu koju vrše članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH predstavlja ključni problem u njenom funkcionisanju – navodi se u izvještaju.
Zloupotreba peticije
Takođe, jedan od problema je i postupanje KONS po peticijama građana. Aktuelna praksa u KONS dozvoljavala svim osobama da podnesu peticiju za proglašenje dobra za nacionalni spomenik što je prizvelo nekoliko problematičnih situacija, kao što su zloupotreba prava na podnošenje peticija od strane nepostojećih organizacija, zaustavljanje gradnje, zaustavljanje razvoja određenog prostora kroz blokadu usvajanja regulacionih planova i slično.
U prošlom periodu je donijeto oko 600 odluka bez saslušanja ili bez uključivanja vlasnika imovine u postupak proglašenja imovine/dobra za nacionalni spomenik koji se vodio pred KONS, te je na njihovoj imovini je u zemljišnim knjigama izvršena zabilježba čime im je ograničeno pravo raspolaganja imovinom što je suprotno Aneksu 8 koji u članu 5, stav (2) jasno predviđa obavezu uključenja vlasnika u proces donošenja odluke KONS.
Zato je predloženo da Dom naroda traži od KONS da revidira sve odluke u kojima je odlučivala bez učešća vlasnika u postupcima pred KONS te da ove odluke stavi van snage, i za iste pokrene nove upravne postupke proglašenja nacionalnim spomenikom koji će uključiti vlasnike dobra/imovine kao zainteresovane strane.
Istekao mandat
Izvršnom funkcioneru KONS koji ima status sekretara sa posebnim zadatkom je mandat istekao 2020. Iako je Kancelarija za reviziju u dva navrata konstatovala ovu nepravilnost, procedura imenovanja nije pokrenuta zbog odbijanja dva člana, Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića, da donesu odluku o raspisivanju javnog konkursa, čime je omogućeno osobama koje obavlja ove poslove da djeluje već četiri godine van mandata.
-Odbijanje da se pokrene procedura javnog konkursa je svjesna i namjerna radnja koja ima za cilj održanje na toj poziciji određenog lica što predstavlja opstrukciju u provođenju zakona i preporuka Kancelarije za reviziju te potencijalno vršenje krivičnog djela „nesavjestan rad u službi“. Dom naroda dostavlja Tužilaštvu BiH dokumentaciju prikupljenu tokom rada Istražne komisije kako bi se utvrdilo da li u konkretnom slučaju ima elemenata krivičnog djela – navodi se u izvještaju istražne komisije čija je predsjednica delegat Snježana Novaković Bursać.
Nezakonito zapošljavanje
KONS godinama zapošljava osobe pod ugovorima o djelu, odnosno ugovorima o privremenim i povremenim poslovima suprotno Zakonu o radu u institucijama BiH. Još gore, zapošljavao ih je izršni funkcioner, što je suprozno zakonu koji kaže da sve odluke donose članovi KONS.
-Privremena istražna komisija je konstatovala da je potrebno obavjestiti Tužilaštvo BiH o odbijanju dva člana Komisije da izvrše nalaze iz Rješenja Upravne inspekcije Ministarstva pravde, te je potrebno postojeću dokumentaciju uputiti Tužilaštvu zbog mogućeg postojanja krivičnog djela „nesavjestan rad u službi“ – piše u izvještaju koji je usvojen jednoglasno.
Ima li KONS svrhu postojanja?
Izvještaji o radu KONS za 2021., 2022. i 2023. god. nisu usvojeni zbog nepostojanja saglasnosti članova KONS o sadržaju istih kao i zbog ukupnog diskonitunuiteta u radu ove isntutucije. Zapisni sa 18. sjednice KONS nije usvojen zbog odbijanja Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića da zapisnički potvrde usvojeni zaključke o korištenju pravno-tehničke formulacije iz Aneksa 8, Odluka Predsjedništva BiH o KONS.
–KONS preko dvije godine ne održava redovne sjednice i ne donosi odluke o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima, kao ni druge neophodne operativne akte, što dovodi u pitanje osnovnu funkciju i svrhu KONS – piše u dokumentu.
Prigrabili nadležnosti
KONS je u prethodnim godinama kroz Odluke o proglašenju dobara donosila pravne, administrativne i tehničke mjere zaštite spomenika koje su u nadležnosti entiteta, a često je kroz njih samoj sebi davala nadležnosti, zadatke i kontrolne mehanizme za koje nema propisane nadležnosti Odlukom Predsjedništva BiH i Aneksom 8 Dejtona.
KONS nema ovlaštenja za davanje saglasnosti za uvoz-izvoz pokretnih kulturtnih dobara, a na nivou BiH ne postoji niti jedan pravni propis koji reguliše zaštitu kulturnih dobara jer je shodno ustavnom uređenju BiH ova nadležnost data entitetima, odnosno kantonima.
Ilegalna biblioteka
KONS nema propisanu nadležnost bavljenja naučno-istraživačkog rada i obavljanja bibliotečkih poslova. Aktivnosti u ovoj biblioteci se obavljaju bez zakonske osnove, utvrdila je istražna komisija, te se za njen rad koristi entitetski Zakon o bibliotečkoj djelatnosti FBiH. Komisija je 2013. donijela interni akt Pravilnik o radu biblioteke i dokumentacionog centra Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, koji nema pravne preambule, odnosno nema utemeljenja u važećim propisima.
Zato je predloženo da Dom naroda, preko Predsjedništva BiH, zatraži od KONS zatvaranje bibloteke i ustupanje prikupljene građe relevantnim institucijama FBiH i RS za dobra na njihovim teritorijama.
Hijerarhija u rasulu
Izvršni funkcioner je samostalno donio 25 internih akata i ako za to nije ovlašten, a nekima od tih akata je prenio nadležnosti sa članova KONS na sebe. Naime, utvrđeno je da je izvršni sekretar samostalno donosio odluke o angažmanu spoljnih saradnika kao i da je produžio ugovore o radu dvjema službenicama koji su stekle uslove za odlazak u penziju tokom 2023. bez pribavljanja saglasnoti članova KONS i suprotno stavu i upozorenju jednog člana KONS da je takvo šta protivno propisima.
Razriješeni, a ipak odlučivali
Predjedništvo BiH je 28. januara 2016. za članove KONS imenovalo Amira Pašića, Gorana Milojevića i Radoja Vidovića. Odlukom o imenovanju propisano je da ona stupa na snagu isti dan. Međutim, na sjednici KONS koja održana pet dana kasnije, osobe koje u tom trenutku nisu bile članovi KONS su ipak usvojile nekoliko odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima koje su objavljene su u Službenom glasniku.
Zato Privremena istražna komisija traži da Dom naroda BiH zatraži od KONS da stavi van snage odluke koje su donijeli razriješeni članovi, te da donesu nove odluke kojim će na zakonit način urediti ovo pitanje.
Aktuelni članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika su Anđelina Ošap Gaćanović, Faruk Kapidžić i Zoran Mikulić. Godišnji budžet Komisije je 1,7 miliona KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu