Činjenica da su SAD, uz podršku Britanije upotrijebile silu kao odgovor na napade Huta koji napadaju teretne brodove u Crvenom moru, odražava neprijatnu stvarnost: politička poluga Vašingtona jenjava. Bez imalo straha, Huti su obećali da će nastaviti svoje napade.
Ova eskalacija naglašava još jednu činjenicu na koju na zapadu gledaju sa ultimativnim strahom: dominantna sila na Bliskom istoku više nisu SAD, uz pomoć Egipta, Saudijske Arabije i Izraela. Nova dominantna sila sada je glavni saveznik Huta – Iran, navodi “Gardijanov” analitičar Sajmon Tisdal.
Amerika je bila tolerisana kao nužno zlo
Huti kažu da je strašni pokolj u Gazi doveo do pokretanja njihove ofanzive u Crvenom moru. Ipak, strateški gledano, jasno je ko stoji iza ove krize i ko se u njoj ističe. Boreći se preko svojih posrednika (Hamasa, Hezbolaha i Huta), položaj Irana biva ojačan svakom palestinskom žrtvom, svakim projektilom Hezbolaha, svakom bombom u Iraku i Siriji, svakim dronom Huta.
Američki predsjednik Džo Bajden otuđio se od globalnog mišljenja – i velikog djela američkog – tako što je obećao bezuslovnu podršku Izraelu poslije zločina Hamasa i stavio veto na planove UN za prekid vatre. Njegova bliskoistočna politika izgleda zastarjelo, a Amerika, nikad popularne u arapskom svijetu, bila je tolerisana kao nužno zlo, piše Tisdal.
Više ne. Nearapska država Iran je sada na čelu!
Izrael je takođe pretrpio poziv na buđenje posle 7. oktobra, iako njegovi ekstremniji političari to još ne shvataju. Užasi iz Gaze su trajno promijenili, na gore, način na koji se gleda na Izrael, čemu svjedoče i optužbe za genocid iznesene u Hagu.
Sve ovo je šlag na tortu za iranski autoritarni režim.
Iranske mule imaju 4 glavna spoljnopolitička cilja:
Potiskivanje SAD, “satanskog” neprijatelja revolucije 1979. godine, sa Bliskog istoka.
Održavanje regionalne prednosti Irana.
Ojačavanje ključnih saveze sa Kinom i Rusijom.
Uništenje Izraela, stvarno ili retoričko.
Iran sastavio daljinski kontrolisanu koaliciju
Mreže iranskih milicija u regionu zaista djeluju donekle samostalno. Mišljenja se razlikuju o tome da li Huti, na primjer, koje je Teheran obučavao i naoružao, prate diktat Irana. Neki analitičari smatraju da Iran nema kontrolu nad svojim jemenskim posrednicima, a i Hezbolah u Libanu insistira da je operativno autonoman.
Ipak, kada se sve sabere sa Hamasom u Gazi, palestinskim frakcijama na Zapadnoj obali i milicijama sa sjedištem u Iraku i Siriji, očigledno je da je Iran sastavio daljinski kontrolisanu koaliciju protiv SAD.
Američko-britansko bombardovanje baza Huta, umjesto pritiska na prekid vatre u dugotrajnom građanskom ratu u Jemenu, neće promijeniti ovu realnost. Najvjerovatnije će to podstaći Teheranov antizapadni, antiizraelski narativ otpora širom regiona, piše Tisdal u “Gardijanu”.
Kina i Rusija su novi najbolji prijatelji Irana
Mudriji nego u prošlosti, Iran je prošle godine preduzeo pragmatične korake sa rivalima iz Zaliva, obnavljajući diplomatske odnose sa Saudijskom Arabijom. Ali, nema ljubavi između Rijada i Teherana. Najznačajniji aspekt tog sporazuma bio je da mu je Kina posredovala.
Kina i Rusija su novi najbolji prijatelji Irana, i to ga čini silom na koju treba računati. Rat u Ukrajini i prethodni kinesko-ruski pakt o “saradnji bez granica” bili su katalizator ove tranzicije.
Rat i njegove posljedice iskristalisale su u Pekingu i Moskvi vjerovanje da je američko globalno vođstvo poslije Donalda Trampa u povlačenju, te da je međunarodni poredak, zasnovan na pravilima koje Vašington nadgleda, zreo za promjenu.
Otkako je Si Đinping preuzeo vlast prije više od jedne decenije Kina je stvorila sfere geopolitičkog i ekonomskog uticaja kako bi se suprotstavila Americi i, ako je moguće, zamijenila je. Iran je ključan u Sijevim planovima.
“Mračna flota” plovi od Irana do Kine
Iran i Kina su 2021. godine potpisali 25-godišnji strateški investicioni i energetski pakt. Pod kineskim sponzorstvo Iran se pridružio BRIKS grupi i Šangajskoj organizaciji za saradnju.
U zavjeri sa Pekingom da zaobiđe sankcije, Iran svakog mjeseca prodaje Kini milione barela sirove nafte s popustom, koju tamo prevoze tankeri “mračne flote” (flota koja se bavi poslovima koji krše međunarodne zakone).
Poslije godina stagnacije i žestokih unutrašnjih političkih i društvenih nemira, iranska privreda se oporavlja. U februaru je Si rekao iranskom predsjedniku Ebrahimu Raisiju da Kina podržava iransku borbu protiv američkog “unilateralizma i maltretiranja”.
Oružani pakt Irana i Rusije
Što se Rusije tiče, tu se sve vrti oko oružja. Iran isporučuje naoružane dronove koje Moskva koristi za ubijanje Ukrajinaca. Američki obaveštajci vjeruju da ruska grupa plaćenika “Vagner” planira da Hezbolahu obezbijedi sistem protivvazdušne odbrane srednjeg dometa, što je zapanjujuća provokacija – ako je istina.
Iran bi, zauzvrat, mogao uskoro da preuzme isporuku naprednih ruskih borbenih bombardera “suhoj SU-35” i jurišnih helikoptera, proizvod “odbrambenog partnerstva bez presedana”.
Ruski izvoz u Iran je u procvatu. Moskva je obećala 40 milijardi dolara za razvoj njegovih polja prirodnog gasa.
Iranska atomska bomba bliža nego ikad
Povrh svega, iranski zabranjeni program obogaćivanja uranijuma vezan za nuklearno oružje navodno ubrzano napreduje. To je autogol koji se može pripisati Trampovom napuštanju sporazuma o borbi protiv širenja naoružanja. Bajden se nadao da će ga oživjeti, ali je odustao. Rusija i Kina više nisu zainteresovane za njega.
Najgora noćna mora Izraela, iranska atomska bomba, možda je bliže nego ikad.
– Danas je raspoloženje u Islamskoj Republici trijumfalno. Iran je preživio sankcije i unutrašnje proteste. Uz pomoć svojih saveznika, velikih sila, stabilizovao je svoju ekonomiju i počeo da obnavlja odbranu. Nuklearna bomba je na dohvat ruke – napisali su analitičari Ruel Mark Gereht i Rej Takei.
Poslije 45 godina pokušaja, Iran je konačno “veliki klinac u bloku”. Sankcije i prijetnje Teheranu nisu uspeli. SAD, Britanija i Izrael suočavaju se sa strašnim protivnikom, dijelom troglavog globalnog saveza koji podržavaju moćne milicije i ekonomska moć. Hitno je potreban svjež diplomatski pristup ako se želi izbjeći širi sukob, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu