One najvrijednije se tiču zdravlja nas i naših najvoljenijih. Želimo da smo srećni i ispunjeni, da smo uspješni, imamo auto, putujemo, opremimo stan…
I dobro je da imamo ovakve želje, jer su one naša motivacija da guramo i da ih ostvarimo. Ali, budimo iskreni, zbog sve većih životnih troškova, ideja o odvajanju novca za ispunjavanje želja ili budućnost često izgleda nerealno ili nemoguće.
Psihološki faktor, odnosno trenutna nagrada od potrošnje, često prevlada nad dugoročnim ciljevima poput štednje.
Novija istraživanja pokazala su da je većina nas sklona impulsivnom ponašanju i donošenju neracionalnih i neplaniranih finansijskih odluka. Znate li, na primjer, ako u prodavnicu krenete gladni, loše volje ili depresivni, potrošićete znatno više novca nego da ste u nju krenuli siti i uobičajeno raspoloženi.
Zašto je štednja neophodna?
Bez obzira na sve izazove, štednja ostaje osnova finansijske sigurnosti. Ne samo da nam pomaže da budemo spremni za nepredviđene situacije, poput gubitka posla, bolesti ili hitnih popravki, već nam omogućava da planiramo i dugoročne ciljeve, poput kupovine nekretnine, obrazovanja ili penzije. Bez ušteda, svaka neočekivana situacija može nas dovesti u finansijsku krizu.
Štednja nam pruža osjećaj sigurnosti i mira. Kada znamo da imamo određenu rezervu novca, manje smo podložni stresu zbog svakodnevnih finansijskih problema, što pozitivno utiče na naše mentalno zdravlje.
Željeli smo da znamo i da li sugrađani štede i ako da, zašto. Neki odgovori su bilo vrlo kratki i jasni.
-Kako da uštedim kada je sve skupo? – glasi odgovor jedne prolaznice. Oni koji se i te kako razumiju u štednju, podijelili su sa nama dragocjene savjete.
Sanja Lazarević, Voditelj tima za odobravanje kreditnog rizika za stanovništvo u Addiko Bank BanjaLuka, otkriva obrazac budžeta koji pomaže pojedincima da postignu svoje ciljeve, upravljaju svojim novcem i štede za hitne slučajeve i penzionisanje.
-To je pravilo budžeta 50/20/30, odnosno trošenje 50% na potrebne stvari, 20% na štednju i 30% na želje. Ovaj omjer može biti i drugačiji, u skladu sa vašim primanjima, ali suština je da novac čuvate dok ne uštedite najmanje tri do šest mjeseci troškova (u slučaju gubitka posla ili drugih hitnih slučajeva), te da se iznos povećava iz mjeseca u mjesec za ostvarenje vaših ciljeva – naglašava ona.
Najbolji načini da uštedite novac
Iako se štednja čini teškom, postoje načini kako možemo postati odgovorniji prema svom novcu i postepeno stvoriti sigurnu finansijsku osnovu. Stručnjaci nude nekoliko praktičnih savjeta.
Treba postaviti realne ciljeve, odnosno odlučiti koliko novca želite da uštedite i u kojem vremenskom roku. Ciljevi mogu biti kratkoročni, recimo uštedjeti za odmor, ili dugoročni, naprimjer kupovina nekretnie. Važno je da budu realni i ostvarivi.
Potrebno je napraviti budžet, jer morate da pratite svoje prihode i rashode. Kada vidite gdje vaš novac odlazi, lakše ćete identifikovati oblasti gdje možete smanjiti troškove. Dobar način je i otvaranje posebnog računa i automatsko prebacivanje određenog iznosa novca svakog mjeseca može vam pomoći da izbjegnete iskušenje da potrošite sav novac.
Bitno je da smanjite nepotrebne troškove, na primjer impulsivne kupovine, a ako već imate dugove, fokusirajte se na njihovo otplaćivanje kako biste kasnije mogli više novca da odvojite za štednju.
Ali sa ispunjenjem želja, koje su isključivo vezane uz novac, ipak je potreban oprez. Dodatni novac nije potreban ako se želi promijeniti vrsta hrane, odnosno ako želimo zdravije da se hranimo ili želimo da provodimo više vremena sa porodicom, ako želimo da krenemo da trčimo ili vozimo bicikl. Ali, šta kada imamo želje i vrlo racionalna ograničenja sa finansijama kojima raspolažemo. Šta napraviti, a da se ne pokajemo?
Za svaki dodatni trošak, potreban je dodatni novac. Svi znamo više načina na koji može da se obezbijedi: povišicom, dodatnim izvorom prihoda, zasluženim novčanim nagradama ili štednjom.
Zlatna pravila štednje
Kako je želja beskonačno mnogo, prvo zlatno pravilo jeste ispuniti one koje odgovaraju našim finansijskim mogućnostima. Drugo zlatno pravilo jeste da se ni tada ne ispunjavaju sve želje, već se računaju male uštede na svaki dodatan izvor prihoda. Jer, potrošiti sve što imamo tokom mjeseca je vrlo opasno, a mudro je zaštiti se uštedom.
Stručnjaci kažu da finansijsku pismenost učimo cijelog života. Pravi pobjednici su samo oni koji naprave najmanji broj grešaka jer su bili oprezni, jer su učili, jer su se raspitivali na više strana, jer su čitali “mala slova”, jer su bili otvoreni za nova tehnološka rješenja i inovacije.
Treće zlatno pravilo jeste ne zapasti u dugove radi ispunjenja želja koje nisu presudne u nečijem životu. Dugovi zbog kupovine odjeće, putovanja ili zato što nešto ima komšija, prijatelj ili kolega na poslu, pa vas to tjera da i vi posjedujete, najgori su oblici duga visokog rizika.
Četvrto je zlatno pravilo da se ne osjećate loše ako ne možete ispuniti svoje želje. Neke ćete želje moći ispuniti s vremenom ako imate motivaciju, upornost i ambicioznost. Neke će vam prestati biti želje, jer će ih druge zamijeniti.
U ostvarivanju onoga što jako želimo, sigurno ćemo naći način da to, kad-tad, ispunimo.
Važno je da shvatimo. Štednja danas djeluje kao veliki izazov, ali je ključna za finansijsku stabilnost i sigurnost. Važno je imati svijest o tome gdje naš novac odlazi i kako možemo bolje da upravljamo njime.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu