Kako izvještava “Špigl”, baltički parlamentarci upozorili su predstavnike njemačke vlade o posljedicama politike Berlina prema Ukrajini na marginama konferencije Lenart Meri o spoljnoj i bezbednosnoj politici, koja je održana u glavnom gradu Estonije prošle nedjelje, prenosi Jutarnji list.
Njemačka odbija da snabdje ukrajinsku vojsku projektilima dugog dometa “taurus”, kojima bi se mogli da izvrše udare duboko u ruskoj teritoriji, te zabranjuje ukrajinskim oružanim snagama uopšteno da napadaju rusku teritoriju zapadnim oružjem, a za slanje vojnika ne želi ni da čuju.
Dok SPD-ov njemački kancelar Olaf Šolc uporno upozorava na mogućnost eskalacije rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, istočnoevropske članice NATO koje su na “prvoj liniji” prema Rusiji strahuju da bi upravo ta politika mogla da izazove dalju eskalaciju.
– Oni tvrde da bi, ako Rusi izvrše strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija mogla dramatično da eskalira. U tom slučaju, baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske snage rasporede na svojim granicama, upozorili su baltički političari, već će sami poslati snage u Ukrajinu i jasno je što bi to značilo – NATO bi postao strana u ratu – navodi se u članku “Špigla”.
“Zelenski praktično moli”
List navodi da upravo od ovakvog scenarija strahuju Šolc i američki predsjednik Džo Bajden.
– Oni koji žele da ograniče rat pretjeranom obuzdavanjem zapravo rizikuju da on izmaknu kontroli – upozorava “Špigl”.
Slično gledaju i najvažniji članovi njemačke koalicijske vlade, poput vicekancelara i ministra ekonomije Roberta Habeka, ministarke spoljnih poslova Analene Berbok iz Zelenih, FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner te SPD-ov ministar odbrane Boris Pistorijus. Svi oni, navodi “Špigl”, pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u trenutku koji bi mogao da predstavlja odlučujuću fazu rata.
Šolcovu razboritost, kako je sam to nazvao, kritički gledaju i Zeleni i FDP.
– Neki brkaju oklijevanje sa razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to – rekao je jedan član koalicionog odbora.
Posebno snužden i samokritičan ton posljednjih dana, navodi list, ima Robert Habek. On je nedavno otkrio neobično dubok uvid u svoje sumnje tokom nastupa na njemačkom skupu o bezbjednosnoj politici.
– Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine – rekao je on pred predstavnicima njemačke bezbjednosno-političke elite, te vidno potresen izvijestio o svojim susretima sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
– On praktično moli. “Vi ste Nijemci, samo nam pomozite!” – citirao je Habek molbu Zelenskog.
Vicekancelar je zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskog retrospektivi suditi o ulozi Nemačke u ukrajinskom ratu. Jednog dana, kako je rekao, moglo bi se da se postavi pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu.
– Njemačka ne bi trebala da bude na strani onih koji će onda morati da se opravdavaju – upozorio je Habeck.
Šolcov otpor
Šolc i dalje brani svoju poziciju. “Špigl” navodi da je on pokazao prezir kad je na predizbornom skupu u Karlsruheu govorio što misli o brojnim vojnim stručnjacima i onima koji smatraju da Zapad treba više vojno da pomaže Ukrajinu.
– Opet ima onih koji govore: “Trebao bi da uradiš ovo i trebao bi da uradiš ono!”. Imam osjećaj da nije bolje kad ti pjena ide na usta! Za to nema nikakvog razloga ni ičega što bi imalo smisla! Ne želimo i nećemo postati ratna strana! – uzviknuo je Šolc i zaradio aplauz.
Francuski predsjednik Emanuel Makron prvi je govorio o mogućnosti slanja zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu, ali su njegovu ideju podržale samo baltičke zemlje i Poljska, dok su ostale zemlje NATO, uključujući Njemačku, oštro kritikovale njegovu izjavu.
Nedavno je “Njujork tajms” izvijestio da NATO raspravlja o mogućnosti slanja vojnih instruktora u Ukrajinu da obučavaju ukrajinske vojnike. U ovom trenutku NATO snage obučavaju ukrajinske vojnike u inostranstvu. Zelenski je takođe izrazio ideju o raspoređivanju NATO instruktora u Ukrajinu. Objasnio je da bi to moglo da ubrza obuku ukrajinskih snaga jer vojnici ne bi morali da se šalju u Poljsku, Njemačku ili Britaniju.
Kada su baltičke zemlje u pitanju, sredinom maja je Madis Rol, savetnik za nacionalnu bezbjednost estonskog predsjednika, za “Brejking difens” rekao da njegova vlada “ozbiljno” raspravlja o slanju snaga u Ukrajinu. Oni bi navodno bili smješteni podalje od prve linije fronta i oslobodili ukrajinske snage neborbenih uloga.
Jasna poruka estonske premijerke
Estonska premijerka Kaja Kalas je prije nekoliko dana poručila da slanje zapadnih vojnih stručnjaka radi obuke ukrajinske vojske na ukrajinskom tlu ne bi rizikovalo uvlačenje NATO u rat protiv Rusije, odnosno da zapadni lideri ne bi trebali da se plaše suprotstavljanja Rusiji i sopstvene moći.
Reports have appeared in the media that a drone attacked a long-range target detection radar "Voronezh M", located in the city of Orsk, Orenburg region of Russia. It is located about 1,800 kilometers from Ukraine.
The day before, Russian media wrote that a drone "fell" near… pic.twitter.com/N9HXT5oosX
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) May 27, 2024
Zahuktalo se i pitanje ukrajinskog korišćenja zapadnog oružja za napade na ruskom tlu. U ponedjeljak je Ukrajina dronom napala ruski vojni radar u Orsku udaljen čak 1.800 km od mjesta lansiranja. “Kijev indipendent” je prenio da je ovim oboren rekord u dometu napada ukrajinskih dronova na teritoriji Rusije.
Od početka ruske invazije u februaru 2022, zapadni saveznici su branili Kijevu napade na rusko tlo, ali nakon Makronovih riječi o mogućem slanju vojnika, oglasio se i britanski šef diplomatije Dejvid Kameron, koji je rekao kako Ukrajinci mogu da koriste britansko oružje za napade na rusku teritoriju.
Bijesni Kremlj na kraju je odgovorio pokretanjem vježbi pripreme i raspoređivanja taktičkog nuklearnog oružja. Uprkos tome, šef NATO Jens Stoltenberg pozvao je članice vojnog saveza da dopuste Kijevu da oružjem koje dobija od njih može da gađa i vojne ciljeve unutar teritorije Rusije.
U međuvremenu, članice sa sjevera Evrope ne miruju kada su pripreme za bezbjednosne pretnje u pitanju. Poljska, Finska, Norveška i baltičke zemlje postigle su dogovor o stvaranju “zida od dronova” kako bi zaštitile svoje granice pomoću bespilotnih letelica. Novi plan najavila je u petak Agne Bilotaite, ministarka unutrašnjih poslova Litvanije, objašnjavajući kako će se zid dronova protezati od Norveške do Poljske sa ciljem zaštite od provokacije neprijateljskih zemalja i sprečavanja krijumčarenja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu