Biznis

Fleksibilni petak, sagorijevanje na poslu u padu: Ovo je 5 UVJERLJIVIH RAZLOGA zašto četvorodnevna radna nedjelja postaje sve popularnija

Trideset odsto velikih američkih organizacija istražuje nove rasporede rada, kao što su četvorodneva radna nedjelja, pokazala je KPMG anketa “Outlook Pulse Survey” za 2024. godinu.

Čovjek radi za računarom
FOTO: GORAN ŠURLAN/RINGIER

Nije iznenađujuće da koncept četvorodnevne radne nedelje ponovo dobija zamah. Nedavno je i senator Berni Sanders uveo zakon kojim se uvodi radna nedjelja od 32 sata, bez smanjenja plate.

Sa izgaranjem zaposlenih na vrhuncu svih vremena i organizacijama koje se bore da privuku i zadrže vrhunske radnike, fleksibilne opcije rada postaju sve popularnije. Forbes donosi pet uvjerljivih razloga zašto četvorodnevna radna nedjelja postaje sve popularnija

Zaposleni se opiru zahtjevima za povratak u kancelarije

Nakon godina uživanja u autonomiji i fleksibilnosti rada na daljinu, zaposleni se nerado vraćaju u kancelarije s punim radnim vremenom. U jednoj studiji firmi koje su zahtjevale povrat radnika, čak 42% njih doživljava veći nivo osipanja radne snage, a 29% se bori sa zapošljavanjem. Otpor povratku u kancelariju nije samo želja zaposlenih. Radnici troše vrijeme i novac putujući na posao i u mnogim slučajevima, postaju manje produktivni. Prema istraživanju Univerziteta Stanford, iako su neki poslodavci tražili povratak na svih pet dana, više od polovine radnika se ne pridržava tom pravilu.

Petak je neproduktivan

Evidentno je da mnogi od nas rade puno manje petkom. U poređenju sa 2021. godinom, prosječan zaposleni petkom ide s posla sat ranije, prema analizi firme ActivTrak. U stvari, petkom popodne je najniža tačka produktivnosti zaposlenih na osnovu studije. Studija je otkrila da su ljudi napravili znatno više grešaka u kucanju popodne – posebno petkom. Kao rezultat toga, mnoge kompanije su uvele “petak bez sastanaka” ili “fleksibilni petak” kako bi radnicima dali više slobode u pogledu načina na koji koriste svoje vrijeme.

Testovi pokazale dobre rezultate

Najveća svjetska probna radna nedjelja u trajanju od četiri dana koju je sprovela inicijativa “4 Day Week Global” rezultirala je time da većina kompanija ovu politiku učini trajnom. Nakon godinu dana, većina anketiranih organizacija prijavila je pozitivan uticaj na dobrobit zaposlenih. Pedeset odsto je takođe zabilježilo smanjenje odliva radne snage, a 32% je reklo da je politika poboljšala napore u zapošljavanju. Još više obećava to što zaposleni prijavljuju veće zadovoljstvo poslom nakon testiranja. 

Četvorodnevna radna nedjelja jača kompanijsku kulturu

Prema studiji Exos, četvorodnevna radna nedjelja pokazuje da se zaposleni koji osjećaju podršku svoje organizacije osjećaju bolje i efikasnije. Pilot program je rezultirao poboljšanjem dobrobiti i zaposlenih i performansi kompanije. Do kraja studije, 91% radnika je reklo da vjeruje da su efektivno provodili vrijeme na poslu u odnosu na 67 odsto prije projekta. Dobrobit zaposlenih se takođe poboljšala, pri čemu je procenat ljudi koji doživljavaju sagorijevanje (burnout) opao sa 70% na 36% tokom studije. Na kraju, zaposleni su bili srećniji i jednako efikasni tokom četvorodnevnih radnih nedelja.

Pročitajte još

AI čini 4-dnevnu radnu nedjelju neizbježnom

S obzirom da vještačka inteligencija (AI) osvaja svijet, neki stručnjaci vjeruju da će nova tehnologija ubrzati usvajanje četvorodnevne radne nedjelje. Kako bi podržao ovu teoriju, Tech.co je anketirao preko 1.000 američkih poslovnih lidera o uticaju tehnologije na radna pravila za 2024. godinu. Podaci su otkrili da 29% kompanija sa četvorodnevnom radnom nedjeljom intenzivno koristi vještačku inteligenciju. Nasuprot tome, samo 8% organizacija sa petodnevnom radnom nedeljom koristi vještačku inteligenciju u istom stepenu, prenosi Investitor.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu