Društvo

Firme GUBE NARUDŽBE sa Zapada: Posljedice krize u EU na privredu Srpske tek će se osjetiti

Zadržan broj narudžbi iz inostranstva u ovom momentu imaju samo one firme koje rade za vojnu industriju, sve ostale bilježe pad potražnje od ino partnera.

Varilac
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Ovo za Srpskainfo kaže Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, koji ocjenjuje da će se ekonomska kretanja u Njemačkoj, koja je već u recesiji, negativno odraziti na privredu Republike Srpske.

Nakon inflatornog pritiska uslijedio je pad lične potrošnje, odnosno smanjenje tražnje, a sve to se odrazilo na privrednu aktivnost. Njemačka je prethodna dva kvartala zaredom imala pad bruto domaćeg proizvoda.

Pad industrijske proizvodnje

Poslije Srbije i Italije, Republika Srpska ima s Njemačkom najveći obim spoljnotrgovinske razmjene.

– Njemačka je naš značajan ino partner, kao i sve zemlje Evropske unije sa kojom ostvarujemo oko 70 odsto spoljnotrgovinske razmjene. Već sada se osjeća pad narudžbi u metalnoj industriji, u obućarskoj, tekstilnoj, mašinskoj. U ovom momentu su samo zadržane narudžbe u firmama koje rade za vojnu industriju, a u svim drugim djelatnostima vidimo da su smanjene. Mislim da će takav trend biti tokom cijele godine – dodaje Račić.

FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Naglašava da je Republika Srpska u prva četiri mjeseca zabilježila pad industrijske proizvodnje tako da će, kako kaže, ova godina za naše privrednike biti dosta turbulentna i teška.

Smanjenje privredne aktivnosti je i očekivano zbog enormnog rasta inflacije, koja je krajem prošle godine premašila rast od 16 odsto, a u aprilu je iznosila devet odsto.

 – Jeste, ovo se i očekivalo. Svi smo mi govorili da će, ako potraje sukob u Ukrajini, doći do problema u tražnji. Evo, sada imamo za rezultat pad narudžbi iz inostranstva. Već sada vidimo da je došlo do pada cijena električne energije, koja u okruženju iznosi oko 50 evra po megavatu. Sada naša privreda ima i problem sa konkurentnošću jer smo uvijek imali jeftiniju struju, koja nam je omogućavala tu konkurentnu prednost – navodi Račić.

Pad inflacije

Smatra da se sigurno može očekivati i da se određeni radnici koji su otišli da rade u Njemačku počnu vraćati zbog manjka poslova.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo ranije je za Srpskainfo ocijenio da očekuje u ovoj godini pad inflacije.

–  To i nije tako dobra vijest jer će biti posljedica slabljenja privredne aktivnosti i porasta nezaposlenosti – naveo je Đogo.

Pročitajte još

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, LJubiša Vladušić, izjavio je da će, ukoliko se nastave loša ekonomska kretanja u Njemačkoj, BiH to osjetiti u negativnom kontekstu.

– Zato bi bilo korisno da se na vrijeme pripreme mjere i aktivnosti na amortizovanju negativnih posljedica, sa mehanizmom brzog reagovanja – savjetuje Vladušić.

Recesija

On podsjeća da je Njemačka značajan ekonomski partner BiH, kao uvoznik i izvoznik robe, kao i tehnologije, te istakao da veliki broj ljudi iz BiH živi i radi u ovoj zemlji.

– To znači da ćemo loša ekonomska kretanja, ako se nastave u Nemačkoj, osjetiti u negativnom kontekstu, kroz smanjenu tražnju naših proizvoda, smanjenje investicija u BiH, smanjenje doznaka iz inostranstva, pa i mogući povratak privremeno zaposlenih – upozorava Vladušić.

Pošto je riječ o najjačoj ekonomiji u Evropi, odnosno o jednoj od najjačih u svijetu, Vladušić je istakao da ulazak Njemačke u recesiju može biti upozoravajući i za druge ekonomije koje imaju trgovinske odnose sa tom zemljom, odnosno koje su oslonjene na nju u tehnološkom smislu.

Po njegovim riječima, postoji više razloga koji su doveli do toga.

– Prvi je oslonjenost njemačke ekonomije na uvoz energenata iz Rusije i nagli prekid, te zamjena sa drugim izvorima, znatno skupljim. Drugi razlog je znatno izdvajanje sredstava za vojnu pomoć Ukrajini – naveo je Vladušić.

PRIVREDA TREBA POMOĆ

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da bi vlast u BiH trebalo da olakša uslove poslovanja i pomoći domaćoj privredi da bude konkurentnija i proširi izvoz na veći broj tržišta, kako bi lakše podnijela privremenu krizu i pad tražnje na tržištima poput njemačkog.

– Koncentracija izvoza cijele Bosne i Hercegovine je na tržištu Evropske unije i regiona, a to domaću privredu čini jako osjetljivom na sve poremećaje na ovim tržištima – kaže Gavran.

Dodaje da BiH već osjeća posljedice i da su ovakvi negativni pokazatelji u Njemačkoj doprinijeli i nedavnom padu izvoza iz BiH, jer je njemačko tržište jedno od ključnih, kao i da veliki broj kompanija sa njemačkim kapitalom i njemačkim kupcima posluje u zemlji.

– S obzirom da je usporavanje ekonomije očekivana posljedica antiinflatornog povećanja kamatnih stopa u evrozoni, te da su troškovi finansiranja poslovanja sada viši, a da se posljedice sankcija prema Rusiji i gubitka ovog tržišta za njemačku privredu nastavljaju, slijedi nastavak izazovnog perioda. U EU, u najboljem slučaju, možemo očekivati izlazak iz recesije, ali ne i značajniji ekonomski rast i razvoj – naveo je Gavran.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu