Borba protiv korupcije, pogotovo na lokalnom nivou i u javnim preduzećima, reforma sistema javnih plata, smanjivanje budžetskog rizika vezanog za zdravstveni sistem, podsticanje dužeg radnog veka i poboljšanje sistema socijalne zaštite glavne su reformske mjere koje nedostaju Hrvatskoj, ocjena je Evropske komisije u godišnjem Pregledu napretka u mjerama javnih politika za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.
Taj pregled je napravljen krajem novembra, a posljednji datum ocjene mjera je 5. novembar. Uz navedene mjere koje EK tek očekuje od Hrvatske da ih sprovede, zahteva se jačanje napora u sprovođenju reformi koje su u zastoju ili se ne sprovode dovoljno energično, a radi se o nastavku jačanja fiskalne odgovornosti, modernizaciji javne uprave, poboljšanju upravljanja državnom imovinom, privatizaciji državne imovine, reformi regulisanih profesija, smanjenju parafiskalnih nameta i smanjenju zaostalih sudskih predmeta.
Kao reforme koje se sprovode odgovarajućom dinamikom izdvajaju se obrazovna reforma i smanjivanje administrativnih opterećenja privrede. Konačno, svi pobrojani reformski nedostaci dovode do toga da je najveći problem hrvatske ekonomije, uprkos preduzetim mjerama na tržištu rada, niska stopa aktivnosti stanovništva i mali rast ukupne produktivnosti privrede.
U tom kontekstu se navodi da je Hrvatska od 2015. do 2017. rasla iznad tzv. potencijalnog rasta, od tada privreda raste donekle u skladu sa svojim kapacitetima, a ako se ne preduzmu potrebne reforme, privredni rast će biti ispod potencijala od 2021.
(Poslovni dnevnik)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu