Gljive kao organizmi bliži su životinjama nego biljkama i često rastu na raspadajućim biljnim materijalima. Neke gljive proizvode plodna tijela poput pečurki, dok druge formiraju mrežu niti zvane hife. Prije 150 godina, naučnici su prvi put otkrili da mravi listoreznici uzgajaju gljive unutar svojih gnijezda, hraneći ih listovima i zauzvrat se hraneći gljivama koje sami uzgajaju.
– Mravi praktikuju poljoprivredu baš kao i ljudi – izjavio je dr. Ted R. Schultz, vodeći autor studije i istraživač iz Smithsonian Nacionalnog muzeja prirodne historije u Washingtonu. Schultz, koji se bavi proučavanjem mrava farmera već više od 35 godina, napominje da, iako imaju mali mozgovni kapacitet, mravi uspijevaju razviti složen niz ponašanja koji uključuje uzgoj i njegu gljiva.
Proučavanje ove simbioze između mrava i gljiva, koja traje već milione godina, moglo bi jednog dana pomoći ljudima u razvijanju efikasnijih poljoprivrednih metoda. Prema Schultzu, razumijevanje kako su mravi i gljive kroz historiju uspijevali uzajamno koristiti jedni druge moglo bi otvoriti nove mogućnosti za ljudsku poljoprivredu.
Kako bi istražili evoluciju ovog odnosa, Schultz i njegov tim su izgradili složena porodična stabla na osnovu DNK analiza. Istraživači su analizirali DNK 475 vrsta gljiva, od kojih 288 uzgajaju mravi, te 276 vrsta mrava, uključujući 208 vrsta koje uzgajaju gljive. Na osnovu sličnosti i razlika u njihovim genomima, naučnici su mogli pratiti evolucijske veze između vrsta i odrediti kada su preci današnjih mrava farmera i njihovih gljiva prvi put razvili ovaj poseban oblik simbioze.
Kombiniranjem ovih podataka sa fosilima gljiva i mrava, istraživači su utvrdili da su preci modernih gljiva koje mravi uzgajaju počeli evoluirati prije 66 miliona godina. To je ujedno period kada je veliki asteroid pogodio Zemlju na području današnjeg Meksika, u Chicxulubu, i izazvao masovno izumiranje, uključujući i dinosaure. Nakon tog događaja, oblak prašine je blokirao sunčevu svjetlost, što je dovelo do masovnog propadanja biljaka i životinja, ali je stvorilo povoljne uslove za rast gljiva koje su se hranile raspadajućom vegetacijom.
– Postoji dokazana veza između širenja gljiva neposredno nakon kraja doba krede – kaže Schultz. Mravi farmeri, uključujući listorezce, također su počeli evoluirati u tom periodu, što ukazuje na mogućnost da su se njihovi putevi evolucije isprepleli sa gljivama. Kroz milione godina, neke vrste mrava su uspjele “domesticirati” određene vrste gljiva koje danas rastu samo u njihovim gnijezdima.
Dr. Corrie Moreau, profesorica entomologije i evolucione biologije sa Univerziteta Cornell, saglasna je sa Schultzovom hipotezom da je udar asteroida imao ključnu ulogu u evoluciji uzgoja gljiva kod mrava. “Iako nikada ne možemo potpuno dokazati ovu hipotezu bez putovanja u prošlost, postoji jasna povezanost između evolucijskih događaja kod gljiva i mrava s globalnim promjenama u to vrijeme,” izjavila je Moreau, koja nije učestvovala u istraživanju.
Ova evolucijska historija pokazuje da je odnos između mrava i gljiva oblik mutualizma, gdje obje vrste imaju koristi. Mravi dobijaju hranu od gljiva, dok gljive dobijaju sigurno stanište, njegu i priliku da se šire kada mravi osnivaju nova gnijezda.
– Kad matica napušta majčino gnijezdo kako bi osnovala novo, sa sobom nosi komadić majčine gljive u ustima – objašnjava Schultz, ističući koliko je ovaj odnos važan za opstanak obje vrste.
Ova simbioza bi mogla imati praktične koristi i za ljude. Schultz naglašava da mravi već 66 miliona godina uspješno uzgajaju gljive, dok se ljudska poljoprivreda praktikuje tek 12.000 godina. Mravi koriste bakterije kako bi zaštitili svoje usjeve od bolesti, što bi moglo ponuditi važne lekcije za modernu poljoprivredu.
– Stalno se suočavamo sa problemima otpornosti na antibiotike i pokušavamo pronaći nove načine za borbu protiv bolesti, – kaže Schultz. “Ako možemo shvatiti kako mravi uspijevaju održati svoje usjeve zdravim, to bi moglo značajno unaprijediti ljudsku poljoprivrednu praksu – prenosi CNN.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu