Nije rijetkost da ptice desetkuju prinose, što se i dogodilo u selu Glogonj, nadomak Pančeva, kada su vrane napravile značajnu štetu na zasadu kupusa i karfiola vadeći iz zemlje kompletna stabla mladica. Kako kaže Jan Babka, iz Istraživačko razvojnog instituta „Tamiš“ u Pančevu, ovaj problem nije nimalo „naivan“.
Babka ističe da je ipak najgore u toku proljeća, kada ptice prave najveća oštećenja i to u dijelovima ratara gdje ima šumaraka i drveća, jer se tu one uobičajeno gnijezde.
– Na teritoriji južnog Banata vrlo često bude presijavanja, čak i višestrukog presijavanja na istoj parceli, najčešće kod kukuruza i suncokreta iz jednog prostog razloga. Ptice, pogotovo vrane koje tumaraju i prave najznačajnije štete, se u to vrijeme gnijezde i ležu mlade pa im je potrebna ogromna količina hrane. Kada ima biljaka u nicanju na parcelama, to im je najbliži i najlakši način da dođu do energije i tada su dosta agresivne – istakao je Jan Babka za Dobro jutro.
Kako kaže pored vrana, ima dosta i divljih golubova, golubova grivnjaša. Osim štete na biljkama, probleme prave i na druge načine, prenosi Blic.
– Takođe prave oštećenja na zalivnim sistemima kap ko kap. Kada nemaju dovoljno vode, nije odavno pala kiša ili nema najbližih vodotokova, vrane buše crijeva za navodnjavanje da bi pile vodu. Ptice u toku skidanja suncokreta kada je on zreo, umiju da naprave na određenim površinama, pogotovo blizu naselja i pošumljenih površina, značajne štete tako što jedu suncokret i smanjuju prinos – rekao je Jan Babka.
Postavlja se logično pitanje, kako poljoprivredni proizvođači mogu da se izbore?
– Ranijih godina je jedna aktivna materija odbijala ptice i dosta uspješno rješavala problem, međutim ona je danas zabranjena, nije u upotrebi i nema je više na tržištu, tako da ljudi jednostavno nemaju drugog izbora nego da presijavaju. Takođe, dosta vrsta ptica, na primjer vrane, spadaju u zaštićene vrste te je zabranjeno njihovo ubijanje, lov i odstrjel – rekao je na sagovornik i naglasio da je u pitanju veliki problem jer nisu u pitanju male površine, a mehaničke mjere u ovom slučaju nemaju efekta.
– Postoje mehaničke mjere, međutim vrane, kao vrlo inteligentne životinje, brzo naviknu na iste. Čak i kada su plinski topovi u pitanju, koji pucaju u određenim intervalima, vrane tačno znaju kada će da opali taj top i one u tom momentu pobjegnu, a kada top opali one se opet vrate. Tako da tu nekog velikog efekta nema- zaključio je Babka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu