Šestomjesečni EURIBOR je porastao za čak 2,5 odsto zbog čega je građanima koji otplaćuju stambene kredite kamatna stopa povećana upravo za toliko. U zavisnosti od iznosa kredita, rata je onima koji su na početku otplate porasla i za 120 KM.
Tako je jednom građaninu iz Banjaluke prvobitna rata za stambeni kredit od 100.000 KM (na 25 godina) bila 501 KM, zatim je povećana 1. jula prošle godine na 513 KM, a od 1. januara treba da vraća čak 639 KM narednih šest mjeseci.
Stambeni kredit
Stambeni kredit mu je odobren 2018. godine sa promjenjivom kamatnom stopom, odnosno fiksni dio kamate (marža banke koja mu je odobrila kredit) plus šestomjesečni EURIBOR.
U trenutku kada mu je odobren stambeni kredit pa sve do jula prošle godine EURIBOR je mirovao, čak je bio i negativan. Onda je Evropska centralna banka povećala referentnu kamatnu stopu zbog pokušaja da obuzda rast inflacije. Tako je EURIBOR od 1. jula u stalnom rastu, a očekuje se da će rasti bar još jednom ove godine.
Dakle, kamata, odnosno mjesečna rata porasla je svim građanima koji imaju kredite sa promenjivom kamatnom stopom. U pravilu, sve banke daju samo takvu kamatnu stopu na kredite koji prelaze 15 godina otplate, nevezano za iznos. Građani Republike Srpske, sa prosječnim primanjima, uglavnom su uzeli stambene kredite sa promjenjivom kamatnom stopom zbog opterećenja na plate.
– Znao sam da će mi rata biti povećana, ali zaista nisam očekivao da će to biti ovoliko. Sada mi preostaje da od plate vraćam ratu kredita, plaćam račune i hranim se. Sve ostalo postaje nedostižno – kaže Banjalučanin kojem je rata kredita povećana za 120 KM.
Neko će i profitirati u krizi
– Većina građana će u narednoj godini živjeti teže nego u ovoj. Ipak, taj pad životnog standarda ne mora da bude veliki i svakako neće biti linearno raspoređen. Smatram da će upravo rast kamatnih stopa biti faktor koji će dovesti do toga da oni koji su nedavno uzeli velike kredite (velike u odnosu na nivo svojih prihoda) osjetiti značajniji pad životnog standarda. Ipak, za većinu građana pad životnog standarda vjerovatno neće biti veliki, a sigurno će biti i onih koji će od čitave ove situacije profitirati – ocijenio je za Srpskainfo Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Pale.
Tako su, recimo, neke banke prošle godine rast EURIBOR-a preuzele na sebe, odnosno taj teret nisu prebacili na klijenta. Dok su druge banke, zapravo većina njih, uradile suprotno. Cjelokupan EURIBOR otplaćuju njihovi klijenti, čime sav rizik promjene EURIBOR-a snose krajnji korisnici, odnosno građani. Dakle, uprkos krizi koja će ove godine biti udarna, bankari se neće odreći zacrtane dobiti.
Jedino što im može pomrsiti račune jeste činjenica da su građani već počeli da prelaze u druge banke, odnosno da u drugoj banci uzmu kredit sa fiksnom kamatom kojim bi zatvorili postojeći, sa promjenjivom kamatom.
– Sve pretpostavke, svih ekonomista u svijetu, govore da smo mi tek ušli u krizu i očekuju se ozbiljni udari ove godine. Republika Srpska je zavisna ekonomija, tako da i mi očekujemo udare. Određene mjere Vlade Republike Srpske poput povećanja plata i penzija u jednoj mjeri ublažiće udare, ali ne u potpunosti. Povećanje kamatne stope ne možemo zabraniti, ali smo propisali bankama da ne mogu teret cijele krize prebaciti na leđa klijenta. Svako povećanje veće od 2 odsto znači da će banke morati da umanje svoju dobit, odnosno moraće da prave veća rezervisanja – rekao je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu