Da se trupe EUFOR-a koncentrišu oko koridora otkrio je u srijedu ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez, koji je rekao da je s komadantom EUFOR dogovorio da se ove snage relociraju u kasarne u Bijeljini i Orašju.
– Jedini sam koji može dati dozvolu da snage EUFOR uđu u te kasarne. Oni su već u Bijeljini i Orašju – precizirao je Helez.
On je istakao da se u srijedu sastao i s jednim od ključnih čelnika NATO, ali nije otkrio o kome je riječ. Tvrdi da mu je taj čelnik NATO rekao kako je zabrinut za situaciju u BiH i da je ona „ozbiljna“.
Poruka političarima
Da u dijelu međunarodne zajednice postoji zabrinutost da bi se bezbjednosna situacija u BiH mogla pogoršati bilo je jasno još prošle godine kada su odlučili da povećaju broj vojnika EUFOR sa 600 na 1.100, a navodno se sad razmišlja i o novom povećanju.
Rumunija je prošle godine u EUFOR poslala motorizovani vod koji se sastoji od oklopnih transportera, kao i vozila logistike i podrške. Iako je ranije bilo govora da će trupe EUFOR biti raspoređene i u Brčko distrikt, za sada se odustalo od te namjere.
Vojno-politički analitičar Đuro Kozar smatra da nema razloga za zabrinutost zbog razmještanja trupa u kasarne u Orašje i Bijeljinu.
On podsjeća da EUFOR, na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, ima pravo da raspoređuje svoje snage gdje god smatra da je potrebno.
– Oni to čine iz preventivnih razloga. Ne postoji nikakva realna opasnost da bi moglo doći do nekog graničnog incidenta prema Srbiji ili prema Hrvatskoj, tako da je ovo razmještanje trupa samo poruka političarima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH da se zaustave ove negativne tenzije i da se na miran način razgovara o svim problemima koji su od interesa i za jedan i za drugi entitet – kaže Kozar za Srpskainfo.
Operativna rezerva
Dodaje da EUFOR sada ima 1.100 vojnika iz 19 zemalja, koji su opremljeni vrhunskim pješadijskim naoružanjem i oklopnim transporterima, te da se taj kapacitet može povećati u svakom momentu na 2.500, jer EUFOR ima operativnu rezervu koja se nalazi u zemljama članicama NATO, a koje mogu brzo angažovati i poslati u BiH, da bi se spriječio bilo kakav sukob na ovim prostorima.
– To je pravo koje EUFOR ima po osnovu Dejtona. Ukoliko EUFOR ne bi bio u mogućnosti da osigura mir u BiH, onda bi to, opet po osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma, uradio NATO – tvrdi Kozar.
On ističe da jeste ranije bilo najava da bi EUFOR mogao rasporediti trupe i u Brčko ali da su odustali do toga jer su ocijenili da nema potrebe za tim. Umjesto u Brčko, odlučili su, kako kaže Kozar, da trupe razmjeste uz granicu sa Srbijom i Hrvatskom.
– Oni će tamo biti neka vrsta dežurstva i pratiti sve događaje, posebno one koji bi mogli da naruše bezbjednost u BiH. Vjerovatno su procijenili da treba pokriti te ključne tačke ukoliko bi došlo do određenih situacija koje bi zahtijevale intervenciju međunarodnih snaga. To, međutim, ne znači da postoji bilo kakva opasnost od nekih nemira i da iko pomišlja na njih – kategoričan je Kozar.
Pokazivanje mišića
Vojno-politički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić ističe da je jasno da EUFOR pokazuje svoje mišiće domaćim vlastima u BiH.
– Njihov zadatak je jasan, odnosno jasni su signali iz zapadnih centara moći, koji poručuju da neće dozvoliti da u BiH dođe do radikalnih poremećaja bezbjednosne situacije – kaže Radić za Srpskainfo.
Dodaje da su zapadne sile trenutno skoncentrisane na rat u Ukrajini, ali da istovremeno jednim okom gledaju na Balkan.
Radić kaže da je jasno da neki centri moći vide BiH kao potencijalno tačku rizika i zbog toga na vojnom planu rade ono što mogu.
– To je priča sile. Neću da ulazim u analizu koja je pozicija Republike Srpske u svemu ovom, niti na koji način Sarajevo tretira stvari. Mislim da, prije svega, tema koja zanima NATO jeste održati situaciju stabilnom. Razmještaju snage na terenu i pokazuju zube – zaključuje Radić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu