Brisel se nadao da će nova Evropska komisija početi sa radom u prvoj sedmice novembra, neposredno uoči održavanja izbora u SAD-a, ali će taj početak biti pomjeren za prvu sedmicu decembra.
Evropljani su na proteklim izborima svojom povećanom podrškom populističkim strankama, manifestovali nezadovoljstvo stanjem u Uniji, šaljući veoma ozbiljno upozorenje vladajućem političkom establišmentu u Briselu.
S druge strane u briselskim diplomatskim krugovima ocjenjuju da vladajući politički establišment u nedostatku samokritičnosti i odgovarajućih rješenja na goruća evropska pitanja, marginalizovanjem i desničarskih grupa, upravo nepromišljeno radi na njihovom jačanju.
Na sastanku lidera Njemačke i Francuske, i tri tradicionalne frakcije Evropskog parlamenta: Evropske narodne partije, socijaldemokrata i liberala, održanom krajem juna prije konstituisanja Evropskog savjeta, dogovoreno je da Usula Fon der Lajen ostane šefica Evropske komisije, bivši portugalski premijer Antonio Kosta postane novi predsjednik Evropskog savjeta a estonska premijerka Kaja Kalas izabere za novog visokog predstavnika za spoljne poslove i sigurnost EU.
Mada je Ursula Fon der Lajen drugi mandat dobila u nedostatka drugih održivih opcija, pitanja je koliko će ona svojom nesumnjivom harizmom i velikim aktivizmom uspjeti nadomjestiti nedostatak stabilne političke podrške, pogotovo imajući u vidu politička previranja u Francuskoj i Njemačkoj, najvećim i najuticajnijim državama Evropske unije, koja su znatno oslabila njihove lidere.
Francuski predsjednik E. Makron je nakon debakla na evropskim izborima, poražen i na vanrednim parlamentarnih izborima, a sada je u ozbiljnim problemima oko sastavljanja nove vlade.
Popularnost njemačkog kancelara Olafa Šolca nakon evropskih izbora bila je na istorijskom minimumu, vladajuća trojna koaliciju je u trendu izraženog pada nastavljenom na pokrajinskim izborima na istoku zemlje u Saksoniji i Tiringiji, a slično se očekuje i u Brandenburgu krajem mjeseca.
Doda li se ovome upitnost stabilne podrške italijanske premijerke G. Meloni koja je i pored nesumnjivog rasta popularnosti opet skrajnuta u raspodjeli funkcija, onda je izvjesno da Fon der Lajenovu očekuje pet teških godina.
Izazovi Evropske unije proizašli iz usložnjavanja svjetske geopolitičke scene zathjevaju hitne odgovore.
Evropi je potrebna veća potrošnja na odbranu i sigurnost jer pomalo paradoksalno zvuči da više od 500 miliona Evropljana (zajedno sa Velikom Britanijom), treba zaštitu 330 miliona Amerikanaca od 140 miliona Rusa.
Povratkom rata na granicama EU, pojavom novih vrsta hibridnih prijetnji i mogućim pomjeranjem geografskog fokusa i odbrambenih potreba SAD, EU će morati preuzeti sve veću odgovornost za vlastitu odbranu i sigurnost, kaže se pored ostalog u ovih dana objavljenom izvještaju sačinjenog za potrebe EK, bivšeg šefa Evropske centralne banke Marija Dragija.
Evropi je potrebna saradnja brojnih velikih zemalja u pitanjima odbrane, uključujući nabavku, planiranje i obuku, ali je upitno da li je Evropska komisija prava institucija za uspostavljanje kredibilne evropske odbran s obzirom na njene neefikasne tehnokratske rezultate, komentariše su u diplomatskim krugovima.
Evropi su potrebna veća evropska tržišta kapitala i jačanje evra kao globalne rezervne valute koja bi poboljšala finansiranje inovacija i rasta u Evropi, i povećala težinu kontinenta na međunarodnim tržištima kapitala, ali i poboljšala njegovu nezavisnost i stratešku slobodu.
Evropljanima su uprkos neusklađenost evropskih i američkih interesa neophodni sveobuhvatni trgovinski sporazumi sa amerikancima s obzirom da postoji opravdan rizik od pojačane konkurencije između Evrope i SAD-a jer su obje strane već počele ugrožavati prednosti slobodne trgovine i ulaganja, pokušavaju privući investicije protekcionističkim instrumentima.
Vašington će nezavisno od rezultata predstojećih izbora u SAD-a ostati najvažniji saveznik Brisela, ali će u kontekstu geopolitičkog okretanja ka Indo-pacifiku sasvim izvjesno očekivati saradnju na obuzdavanju sve agresivnije ekonomske i spoljne politike Pekinga, što će za evropsku ekonomiju i njene lance snabdijevanja biti veliki izazov.
Sa nedavno održanog Bledskog strateškog foruma stigle su ohrabrujuće poruke za region tzv. Zapadnog Balkana.
Ursula Fon der Lajen je najavila vraćanje pitanje proširenja Unije u sam vrh političke agende i imenovanje posebnog komesara za proširenje koji će biti jedan od četiri izvršna potpredsjednika Evropske komisije.
Ohrabrujuće zvuči da je proširenje najbolja investicija u evropsku sigurnost i ekonomsku konkurentnost, i da od šest država kandidatkinja uskoro očekuje planove reformi koje će biti nagrađene s evropskim investicijama u iznosu od oko šest milijardi evra.
Evidentno je okrenutost Brisela istočnim granicama Unije što se potvrđuje i najavom izbora novog komesara za proširenje, aktuelnog potpredsjednika EK, bivšeg premijera Letonije Valdisa Dombrovskisa koji će pokrivati proširenje i obnovu Ukrajine.
Mada od ovog imenovanja države tzv. Zapadnog Balkana neće imati neki veliki benefit, okrenutost Brisela prema daljem proširenju Unije može biti iskorištena za dalje napredak u procesu evropskih integracija, pogotovo imajući u vidu da je proširenje jedan od prioriteta rada nove Evropske komisije, i da će neke od država kandidata tokom narednih pet godina zaključiti svoje pregovore o članstvu i biti prijmljene u Evropsku uniju do 2030.godine.
Naravno da će kao i do sada puno toga zavisiti od geopolitičkog momentuma i političke volje Brisela, ali će nešto ipak zavisiti i od političkih lidera na ovim našim prostorima biranim na predstojećim izborima.
Ponadati se da je većina stanovništva svjesna opasnosti i pogubnosti izolacije u koji nas je dovele aktuelna politika, i da sa promjenama treba početi već na predstojećim izborima.
(MSc Branko T. Nešković, diplomata i publicista)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu