Lani je zabilježen još manji obuhvat nego godinu prije, a u pojedinim gradovima MRP vakcinu je primila tek polovina od ukupnog broja mališana koji su trebali da budu vakcinisani.
U Domu zdravlja Banjaluka potvrdili su da je 2021. obuhvat MRP vakcinom iznosio tek 50,2 odsto, što je, ujedno, i najniži procenat do sada.
– U 2020. godini obuhvat je bio 59 odsto, a zadovoljavajući procenat je 95 odsto vakcinisanih. Na pad broja vakcinisane djece uticala je pandemija korona virusa – naglašavaju za Srpskainfo u banjalučkom Domu zdravlja.
Virusi
Ljekari upozoravaju da se, usljed nevakcinisanja djece sa dvije doze MRP vakcine, koja se daje nakon navršene prve godine života i prilikom polaska u školu, stvaraju uslovi za pojavu epidemija s velikim brojem oboljelih, a posebno kod osjetljive djece koja već imaju određene zdravstvene probleme.
Morbile, rubeolu i parotitis izazivaju virusi i protiv njih nema efikasnog lijeka, a u određenom broju slučajeva mogu da izazovu vrlo teške posljedice kod oboljelih.
Male boginje mogu da dovedu do upale pluća i mozga, sljepila ili čak do smrtnog ishoda. Zaušnjaci mogu da izazovu meningitis, gluvoću, upalu testisa, a rubeola upalu mozga i krvarenje, ali je najopasnija za trudnice jer može izazvati pobačaj ili teške anomalije kod nerođene bebe.
Takođe, jedan zaraženi morbilima, u osjetljivoj sredini, u prosjeku zarazi 12-18 osoba. S druge strane, nevakcinisana djeca imaju 35 puta veću vjerovatnoću da obole od malih boginja u odnosu na njihove vakcinisane vršnjake. Kada se epidemija pojavi među nevakcinisanom populacijom, raste rizik od obolijevanja i manjeg broja vakcinisanih građana.
Moguć i smrtni ishod
I u bijeljinskom Domu zdravlja lani je bio manji odziv vakcinaciji MRP vakcinom, koji je daleko ispod zadovoljavajućeg procenta.
– Da bi naša djeca bila zaštićena, potreban nam je obuhvat od 95 odsto. On je, međutim, lani bio 56 odsto, a u 2020. godini 65 odsto. Ovi procenti plaše, jer rubeola i zauške, a posebno morbili, nisu bezazlena oboljenja. Mogu da ostavi posljedice i, nažalost, dovedu do smrtnog ishoda – upozorava za Srpskainfo načelnik Higijensko-epidemiološke službe u ovoj zdravstvenoj ustanovi dr Mladen Grujičić.
Poručuje da bismo, ako i u narednom periodu bude ovako nizak obuhvat vakcinacijom, u skorije vrijeme mogli da se suočimo sa epidemijom malih boginja, rubeole i zaušnjaka.
– Zato bih apelovao na roditelje da vakcinišu svoju djecu, jer im tako čine najveće dobročinstvo. Podsjetio bih da smo posljednju epidemiju morbila imali 2014. na 2015, kada je i bio najveći obuhvat vakcinacijom. Od tada, procenat imunizovanih je u padu – ističe dr Grujičić.
Zabluda
Dodaje da je jedan od razloga takve situacije zabluda roditelja da se epidemija neće pojaviti.
– Drugo, od 2020. živimo u pandemiji korone, pa se možda mnogi roditelji plaše da dovedu dijete na vakcinaciju, da se usput ne bi inficiralo. Takođe, roditelji se plaše da bi vakcina mogla da izazove autizam, ali nema naučne dokazanosti povezanosti ove bolesti i MRP vakcine. U svakom slučaju, sreća pa nema cirkulacije pomenutih virusa u obimu koji bi izazvao epidemiju – objašnjava dr Grujičić.
U Domu zdravlja Istočno Sarajevo kažu da je prošle godine MRP vakcinom imunizovano 630, a godinu ranije 928 djece.
– Najviše vakcinisanih imali smo 2000, a najmanje 2013. godine, dok je epidemija morbila posljednji put proglašena 2019 – ističu za Srpskainfo u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Podsjetimo, Srpska je već bila suočena s velikom epidemijom morbila u toku 2014. i 2015. godine, sa preko 4.000 oboljelih. Epidemija je započela u populaciji osoba koje su rođene u toku rata u BiH i nisu vakcinisane MRP vakcinom.
Da bi vakcinacija i dalje ostala najuspješnija javnozdravstvena inicijativa, ljekari poručuju da je od vitalnog značaja da svako dijete bude vakcinisano. Naglašavaju da mnogi još ne shvataju da se, bez vakcinacije, rizikuje ponovno pojavljivanje teških zaraznih bolesti, koje izazivaju obolijevanje, invalidnost i smrtne ishode, te predstavljaju značajan teret zdravstvenim sistemima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu