Tako, po podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u periodu od dvije sedmice, a zaključno sa 30. majom, imamo zvanično 712 zaraženih i 115 preminulih. Primjera radi, u ponedjeljak je saopšteno kako je virus potvrđen kod deset osoba, dok je sedmoro preminulo. Dan prije smo imali 11 zaraženih, a devet preminulih. Gotovo da imamo izjednačen broj zaraženih i preminulih.
Zbog čega i dalje imamo toliko preminulih?
Doktor Vladimir Đurić, šef Kovid bolnice u Bijeljini, za Srpskainfo ističe da korelacija između broja pozitivnih pacijenata i broja prijema uvijek kasni određeni vremenski period zbog same prirode bolesti.
On potvrđuje da se stanje u ovoj bolnici stabilizuje, a da na to upućuje i značajno smanjen broj prijema. – Dnevno se hospitalizuje prosječno oko jedan do dva pacijenta. Povremeno i dalje imamo pacijente koji se kasno javljaju kako u domove zdravlja, tako i kod nas, te dolaze sa jako teškom i uznapredovalom kliničkom slikom, kada su rezultati liječenja znatno manji – ističe Đurić.
Većina preminulih pacijenata, kako kaže, u posljednje vrijeme jesu pacijenti koji leže već duži vremenski period u jedinici intenzivne njege. Životna dob hospitalizovanih u ovoj Kovid bolnici je iznad 60 godina. U utorak poslijepodne na liječenju je bilo 19 bolesnika, od kojih je 10 na respiratoru, a pet na kiseoničkoj terapiji. U protekla 24 sata uopšte nije bilo prijema.
Nenad Stevandić, šef Tima za praćenje sprovođenja mjera i preporuka Republičkog štaba za vanredne situacije, kaže da umiranje ne prati trend smanjivanja zaražavanja i da je to logično jer su neki pacijenti dugo na intenzivnoj njezi.
– Borba za život kod nekih kovid pacijenata zaista dugo traje. Ovaj talas epidemije je zaista povećao smrtnost i to nije samo slučaj kod nas, ali moći ćemo da analiziramo cijelu situaciju tek kada prođe određena vremenska distanca – navodi Stevandić.
Ipak, kako kaže, prije tri mjeseca cijela BiH nije bila među 20 zemalja po broju preminulih a sada se nalazi među prvih pet.
– U nekim zemljama u kojima je rast zaraženih zabilježen kasnije nego kod nas, imaće i veći broj preminulih kasnije. Hoću da kažem da se to mijenja i da će se kvalitetnija ocjena i analiza moći dati tek kada epidemija bude okončana – kaže Stevandić i dodaje da mora da kaže kako nadležni u RS broj preminulih “pošteno prijavljuje”.
Bosna i Hercegovina je siromašna zemlja, preventivna provjera zdravstevnog stanja nam nije jača strana, a pandemija je otežala pristup javnom zdravstvu i redovnim kontrolama.
– Jeste, i to je jedan od razloga zbog kojeg je povećana stopa smrtnosti pacijenata kod kojih je potvrđen virus. Drugo, mi se tradicionalno kasno javljamo doktoru kod bilo kojih simptoma, kod bilo kojih bolesti. Otkrivamo tumore u kasnijoj fazi jer se pacijenti kasnije javljaju, tako da ovdje imamo i pitanje zdravstvene kulture i zdravstvenog nasljeđa. Recimo, nekim pacijentima smo otkrili karcionom pluća tek kad smo im radili CT pluća radi kovida – objašnjava Stevandić.
U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS podsjećaju da podatke o broju osoba koje su preminule od posljedica COVID-19 prikuplja Institut za javno zdravstvo RS, a na osnovu izvještaja bolnica ili domova zdravlja u RS. Postoji, kako kažu, jasna definicija slučaja Svjetske zdravstvene organizacije i shodno tome javne zdravstvene ustanove i izvještavaju Institut za javno zdravstvo.
– U periodu do 31. decembra prošle godine urađena je jedna analiza u vezi sa mortalitetom koja se odnosila prije svega na početak same pandemije, period od marta prošle godine, a koja je obuhvatila i drugi talas koji smo imali u novembru i decembru. U posljednja četiri mjeseca zabilježili smo i treći talas, a od Instituta za javno zdravstvo je zatraženo da ponovo pripremi istu vrstu analize, kako bi se vidjelo o kojim kategorijama se radi, odnosno koje su osobe najugroženije po pitanju mortaliteta. Ministarstvo očekuje ovu analizu i preporuke Instituta – ističu za Srpskainfo u Ministarstvu zdravlja.
Sve okolnosti su važne
Treba imati u vidu da je treći talas virusa bio, kako ističu u Ministarstvu zdravlja, značajno teži po cijelokupan zdravstevni sistem, da je virulentnost bila izuzetno visoka, kao i da je veliki broj oboljelih uslovio i više pacijenata sa težom kliničkom slikom, čije stanje je zahtijevalo i podršku mehaničke ventilacije.
– Kada je u pitanju dnevni priliv pacijenata u bolnice u Republici Srpskoj, imamo trend opadanja tog broja, ali je istovremeno, kako smo u više navrata upozoravali, u ovom posljednjem talasu pandemije primjećen znatno duži boravak pacijenata na bolničkom liječenju. Zbog toga je i važno da kod analiza ne koristimo isključivo nominalne podatke, nego da uzimamo u obzir i sve okolnosti zbog kojih kod nekih pacijenata dolazi do smrtnog ishoda – objašnjavaju u Ministarstvu zdravlja RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu