Riječ je o djelu iza kojeg stoje dvije umjetnice, književnica Ena Mitrovski i fotografkinja Tajana Roxy Dedić. Tajana se bavi fotografijom desetak godina, a Ena Mitrovska piše unazad 15 godina (po njenim rečima i dalje je neostvareni pisac, iako se uskoro nada i promjeni te situacije), te organizuje brojna umjetnička dešavanja u maloj nezavisnoj galeriji u stanu pod imenom Art Prostor.
Iz njihovog druženja nastala je ideja o filmu vrlo zanimljivog i simboličnog naslova, Tajana se igrala slikom, Ena riječima, a zajedno su se igrale prostorom, pokretom i scenom.
-Tajana i ja sarađujemo već nekoliko godina u Art prostoru, a kroz to druženje rodila se ideja da se okušamo u formi filma. Ideja koja je prije svega nastala iz Tajanine želje da nastavi raditi u filmu kroz umjetničku formu, dužu od video spota, dok sam ja bila zadužena za pisanje scenarija. Osnovna ideja ili motiv bila je priča o mladoj ženi u današnjem vremenu, što je čest lajtmotiv u Tajaninom radu. Može se slobodno reći, jedna ženska priča ispričana na naš način kroz kombinaciju slike, riječi i muzike u vrlo eksperimentalnoj filmskoj formi, gdje smo se Tajana i ja bukvalno igrale u jednoj, pogotovo za mene, potpunoj novoj vrsti izražavanja kaže Mitrovska i dodaje da je naziv filma nosi određenu simboliku.
-Film traje 17 minuta, prati glavnu junakinju u njenoj svakodnevnici, sa svim njenim željama, strahovima i snovima. Dešavanja iz filma prati naracija u ofu, koju čita muški glas po mom tekstu, kako bi se na taj način stvorio dualitet ženskoj liniji priče. Zašto ime “Šljiva u novembru”? Pojam šljive ima određeni simbolizam u našoj tradiciji, u smislu da je često riječ šljiva sinonim za djevojaštvo u nekim dijelovima regiona BIH, Srbije i Hrvatske. Htjeli smo da film bude završen u novembru, a kako šljiva u tom mjesecu nema ni izdaleka, to bi bila savršena stilska figura za sazrijevanje u pogrešnom vremenu. Ipak, kako je film dočekao avgust, malo smo omašili vremenski, ali mislim da će publici biti jasno šta su autorke htjele reći (smijeh) – kaže Mitrovska.
Ena kaže da bi, bez obzira na želju i zalaganje obe autorke realizacija filma bila nemoguća misija bez brojnih saradnika i prijatelja koji su pomogli snimanje filma.
-Na filmu su sarađivali u ulozi glumaca Aleksandra Plahin, Tara Trninić, Milica Glogovac, Dragana Ilić Miljanović i Miloš Orli. Dizajnera zvuka i narator bio je Sebastian Zelić, prevodilac sa srpskog na engleski jezik Aleksa Janković. Snimanje filma su pomogli Ljiljana Knežević, klubovi “Rudi” i “Eklektik”, te bendovi i muzičari: “Catrin Noise, “Punčke”, “Laka”, Sir croissant, Ida Prester i Kralj Čačka svojim pjesmama, te brojni drugi i ništa manje važni saradnici bez koji ovaj film nikad ne bih došao do publike. Izvinjavam se unaprijed ako sam nekog zaboravila – kaže Ena i dodaje da su ona i Tajana već navikle raditi sa “velikim budžetom” poput ovog koje su imale za ovaj film.
-Nas dvije smo već navikle raditi sa velikim budžetima poput ovog, koji je iznosio nekih nula maraka. Šalu na stranu ovo je u startu bila naša incijativa, nismo računale na neke fondove ili pomoć institucija, ali smo imali ogromnu pomoć naših prijatelja, ljudi sa Akademije umjetnosti i brojnih drugih saradnika koji su nam ustupali prostor, kostime, opremu, vrijeme i znanje. Snimale smo neka dva mjeseca, a potom smo nekih pola godine sređivale snimljeni materijal, radili montažu zvuka i masu nekih drugih stvari, kako bi dobili film koji će večeras imati premijeru u Domu omladine-kaže Mitrovska.
Ena je i osnivač nezavisne galerije “Art klub prostor” koja funkcioniše u njenom stanu i koja je za tri godine postala jedan od bastiona nezavisne umjetničke scene u Banjaluci.
-“Prostor” je posljedica sukoba iracionalnog i racionalog djela moje ličnosti, gdje je ovaj racionalni dio izgubio bitku. Tako da umjesto da razmišljam logično i da izdajem stan i uzimam novac za njega, što nije zanemarljiva stvar, posebno u momentu, kada nisam radila, pretvorila sam ga u nezavisnu galeriju koja već tri godine okuplja umjetnike različitog profila i ljubitelje umjetnosti u jednom zanimljivom druženju van klasičnih galerijskih tokova. Prodefilovala je jedna čitava plejada vrlo zanimljivih umjetnika i posjetilaca, iako i dalje postoji kod neke vrste ljudi neka vrsta “nelagode od dolaska u tuđi stan”, koja se sporo ali postepeno mjenja. U svakom slučaju, kroz “Prostor” sam u svoj život uvele neke vrlo drage ljude i doživjela brojne umjetničke saradnje – kaže Mitrovska.
“Kroov” je nadmašio očekivanja
Art klub prostor jedan je organizatora festivala “Kroov” koji je tokom ovog ljeta od 7. maja do 15. juna na krovu Narodnog pozorišta.
-“Kroov” je definitivno najbolja stvar koja nam dešava tokom ljeta kada je u pitanju rad “Prostora”. Ove godine smo uspijeli dobiti pomoć od Švajcarske ambasade i Gradske uprave, pa smo to uspjeli da uradimo u kapacitetu u kome smo zamislili. Definitivno ključni cilj je nam bio okupiti što više umjetnika iz regiona. Bilo je polaznika sa svih strana, koji su radili u jednoj vrlo opušetnoj atmosferi uz odlično druženje. Činjenica da su neki ljudi iz Sarajeva ili Zagreba, po prvi put nakon rata bili u Banjaluci, jasno govori koliko je ponekad teško razbiti neke predrasude usađene u javnu svijest našeg društva, a uvjerena sam da je kultura najbolji način da se pređu granice u našim glavama – kaže Mitrovska.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu