Od početka jula cijena nafte narasla je oko 30 odsto te se u srijedu prema brent crude internacionalnom pokazatelju trgovala na nivou od 96,50 dolara za barel. Više faktora uticalo je na rast cijene nafte.
Najveći uticaj svakako je imala odluka Saudijske Arabije da smanji isporuke nafte kako bi povećali zarade. Takva politika moćnog arapskog kraljevstva, koje ove godine odbija prodati više nafte, pomalo čudi američke i evropske analitičare jer istovremeno Saudijci troše milijarde dolara na operacije istraživanja i vađenja te općenito proširenje proizvodnih kapaciteta. Nije najlogičnije imati ogromna ulaganja u povećanje kapaciteta, ako limitirate korištenje postojećih. Moguće je da svjesno povećavaju zalihe. Službeno tumačenje Saudijske Arabije jest to da se boje kako bi u slučaju recesije (vjerojatno misle na globalni Zapad) cijena nafte mogla kolabirati, piše Jutarnji.hr.
Naravno, svoj doprinos novom trendu rasta cijena dala je i Rusija koja je sa Saudijcima preko organizacije OPEC Plus (koja uključuje Rusiju) uticala na ovogodišnje smanjenje isporuke nafte na nivo od pet odsto globalnih zaliha. Pri tome je posebno uočljiv pad zaliha u Sjedinjenim Državama, što je i neposredni povod nervoznih reakcija tržišta tj. rasta cijene nafte.
Rastu cijene doprinosi i rast globalne potražnje, ali taj rast potražnje ne dolazi iz SAD ili EU, čije ekonomije usporavaju, nego iz Kine. Svi pišu o “ogromnim problemima” Kine, ali u četvrtom kvartalu ove godine njena potražnja narasla je za 1,6 milijuna barela dnevno. Ukupna globalna potražnja trenutačno premašuje output za 1,8 milijardi barela dnevno – tržištu nedostaje 2 odsto nafte, što generiše rast cijena.
Posebno je napeta situacija na tržištu dizela. Rafinerije su počele plaćati visoke premije za sirovu naftu jer je dizel postao deficitarno gorivo, pa na njemu imaju tri puta više profite nego u regularnim vremenima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu