U gradiškim plantažama, prvenstveno podgradačkom kraju, koje čine najveću stavku voćarske proizvodnje u Srpskoj, voćem je zasađeno 1.750 hektara. Ovom djelatnošću bavi se 300 poljoprivrednih gazdinstava i preduzeća. Tokom posljednje decenije, bez obzira na opredjeljenje pojedinih proizvođača voća da počupaju zasade jabuke, došlo je do ekspanzije voćarske proizvodnje.
Razlika u poređenju s ranijim periodom je u promjeni strukture zasada. Voćari se, umjesto jabuke koja ima najdužu tradiciju te je najzastupljenija, sve više opredjeljuju za šljivu i krušku, ali i druge voćne vrste.
Marinko Šljivar iz Jablanice kaže za Srpskainfo da je proizvodnja šljive jeftinija, a plasman jednostavniji. Proizvodnja kruške, u poređenju s jabukom, takođe ima značajnu prednost, mada su površine ovog voća znatno manje nego jabuke.
– To je kompleksnija proizvodnja od jabuke, zahtijeva više znanja i iskustva ali su cijene kruške stimulativnije, a plasman izvjestan. Ponuda jabuke je najveća, ali je došlo je do zasićenja tržišta. Zbog niskih otkupnih cijena, intenzivnog hemijskog tretmana i neizvjesnog tržišta, jabuke gube mjesto na voćarskoj paleti – smatra Šljivar ocijenivši da je ova sezona, bez obzira na mraz u proljeće i dugotrajnu sušu, ipak uspješna.
Šljivar je na površini od jednog hektara ubrao 70 tona kruške. Radivoje Vuković, voćar iz Prijedora pohvalio je u Podgradcima domaća prerađivačka preduzeća, koja su otkupila sve ponuđene količine kruške i šljive, te industrijsku jabuku.
Činjenica je da se sve više mještana potkozarskog kraja opredjeljuje za proizvodnju šljive, kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske. On smatra da je riječ o manjim zasadima, u prosjeku od pet do 10 dunuma, i za vlastite potrebe.
– Šljivu je jeftinije proizvesti, jer je hemijska zaštita pet puta jeftinija nego za jabuku. Upotrebljiva je za konzumaciju, sušenje, pekmez i rakiju. Može se reći da imamo invaziju sadnje šljivika – kazao nam je Dojčinović.
Istovremeno, mnogi sijeku plantaže jabuke.
– Definitivno, proizvodnja jabuke je najskuplja; čak 12 puta više novca potrebno je za hektar jabuke nego za sjetvu žita na istoj površini. Sve je tu problem, od mraza, suše, manjka berača, cijena… Tržište je neizvjesno, cijene loše, osim za industrijsku jabuku. Ona se otkupljuje po 0,30 KM po kilogramu. Kruške nema mnogo jer se može proizvesti samo na pojedinim područjima, zbog zahtjevnih klimatskih uslova – naglasio je Dragoja Dojčinović.
Vlada Republike Srpske i Gradska uprava Gradiška nastoje da stimulativnim mjerama ojačaju proizvodnju voća. Oni obezbjeđuju dio novca za nabavku sistema za navodnjavanje, protivgradne mreže, obradu zemljišta, primjenu naučnih dostignuća, nabavku mehanizacije i hemijska sredstva.
– Gradiška i Potkozarje dostigli su ukupnu proizvodnju voća Slovenije, koja je za nas godinama predstavljala uzor u ovoj djelatnosti. Poljoprivrednici u Potkozarju su zainteresovani za voćarstvo i ovdje postoje svi preduslovi da ona bude uspješna. Lokalna uprava i Vlada Republike Srpske podržavaju voćarsku proizvodnju. To je za naše voćare veoma značajno – kazao je u Podgradcima Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.
Cilj lokalne uprave je u pronalasku strateškog investitora za izgradnju pogona za preradu voća i povrća, podsjetio je Adžić. Vlada Republike Srpske je u prethodne četiri godine u voćarsku proizvodnju uložila više od 10 miliona KM, naglasio je Goran Bursać, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
– Riječ je o ulaganju u proizvodnju, u njeno stimulisanje. Voćari su takođe koristili i podsticaje za kapitalna ulaganja, nabavku sistema za navodnjavanje, protivgradne mreže, mehanizacije, i izgradnju objekata odnosno hladnjače. Vlada Srpske, u ove svrhe, obezbjeđuje povrat 30 odsto investicije – kazao je Bursać, podsjetivši da u posljednje dvije godine resorno ministarstvo u cijelom iznosu finansira nabavku voćnih sadnica.
Dani voća u Potkozarju
U Gornjim Podgradcima su sredinom septembra održani 15. Dani voća „Potkozarje 2022″, na kojima je svoje proizvode izložilo više od 100 voćara iz Gornjih Podgradaca, Turjaka, Grbavaca, Jablanice, Trebovljana, Vrbaške, Jelića i drugih potkozarskih sela.
Zvjezdan Panić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Gornji Podgradci, istakao je da su nakon dvogodišnje pauze, zbog pandemije korone, nastavili organizovanje ove tradicionalne manifestacije. Karakteristično je da se voćari sve više opredjeljuju za vrste koje su relativno nove ili nije bilo većih, plantažnih zasada na ovom području. To su lješnik, orah, mušmule, dunje, kajsije, nektarine… U tome oni vide novu perspektivu.
Osim voća, u Gornjim Podgradcima predstavilo se i 20 izlagača meda, voćnih sokova i rakija. Zdrava prirodna sredina, bogatstvo biljnih vrsta su pogodnosti koje idu u prilog proizvodnji meda, sokova i drugih prerađevina od voća.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu