Banjalučki ekolozi, između ostalog, u naredne dvije i po godine planiraju organizovanje tri radne akcije, u kojima će uzeti u ruke lopate, kose i krampove, kako bi raskrčili obalu Tišine i teren očistili od korova i šiblja.
Prvi kamp, na kojem očekujemo dvadesetak mladih i za rad ornih ljudi, organizovaćemo već na proljeće. Vremena za čekanje nema, ne smijemo dozvoliti da Tišina doživi sudbinu Bardače, močvare sa liste zaštićenih područja, koja je skoro potpuno isušena – kaže Iva Miljević, koordinatorka programa za biodiverzitet i zaštitu prirode u Centru.
Istovremeno, priprema se dokumentacija za pokretanje postupka za zaštitu Tišine, koja je uz Gromiželj u Semberiji i ostatke Bardače, jedino značajno močvarno područje u Republici Srpskoj.
Na terenu od oko 1.000 hektara ekologe čeka mnogo posla. Prije svega, kažu, valja snimiti situaciju i popisati biljne i životinjske vrste kojima je Tišina stanište. Među biljkama koje se ubrzano šire obalom ima i onih kojima tu nije mesto i koje prijete da zakorove baru.
Ekolozi će na oko pet hektara terena u blizini sela Tursunovac, uz pomoć lokalnog stanovništva, pokušati da iskorjene najopasnije: bagremac, divlji krastavac i jasenolisni javor.
– Sve ćemo raditi ručno, sječenjem ili iskopavanjem korijena, jer ne želimo da koristimo herbicide, niti bilo kakva slična hemijska sredstva koja mogu naštetiti drugim vrstama – kaže Iva Miljević.
Radiće i na edukaciji lokalnog stanovništva, kako bi mještane podstakli da čuvaju svoju okolinu. Jedan od zadataka koje su ekolozi sebi postavili je i uklanjanje mulja, kako bi voda iz Save nesmetano mogla oticati u Tišinu, čime bi se spriječilo isušivanje bare.
Centar za životnu sredinu Banjaluka jedina je organizacija iz RS članica mreže za zaštitu prirode u slivu Save. Mrežu čini još sedam organizacija iz Njemačke, Slovenije, Srbije i Hrvatske, te Nacionalni park “Una” iz Federacije BiH.
Kukuruz otjerao labudove
Bardača je još 2007. godine proglašena kompleksom od međunarodnog značaja i uvrštena na Ramsarsku listu zaštićenih područja, jer je bila prirodno stanište za 178 vrsta ptica, među kojima su i labudovi. Urušavanje Bardače počelo je privatizacijom Ribnjaka Bardača i Ugostiteljsko-turističkog preduzeća „Sloga“ Srbac.
Novi vlasnici su posjekli drveće sa ptičjim gnijezdima, nakon čega je počelo isušivanje močvare, čiji je veliki dio pretvoren u polja kukuruza.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu