Kako je saopšeno iz Centra z aživotnu sredinu, ova i još četiri ekološke organizacije i mreže iz BiH i Evrope, presavile su tabak kako bi zaštitili gornji tok Neretve od graditelja malih hidrolektrana.
– Planirani projekti na ovom području su hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana koje čine hidroeneregetski sistem Gornja Neretva. Ove hidroelektrane će pretvoriti veći dio gornjeg dijela rijeke, na dionici od oko 30 kilometara, u niz brana, cijevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi – navodi se u saopštenju.
Kako navode ekolozi, žalba ovom Sekretarijatu je uslijedila nakon žalbe koju je ova grupa organizacija podnijela Sekreterijatu Energetske zajednice, ističući ozbiljne nedostatke u postupcima izdavanja dozvola za male elektrane u gornjem toku Neretve.
– Procjene uticaja na životnu sredinu urađene za ove projekte identifikovale su nekoliko značajnih vrsta prisutnih u blizini lokacije hidroelektrana, ali je ipak zaključeno da projekti mogu ići u realizaciju. Iako je područje neadekvatno istraženo, poznato je da su prisutne rijetke vrste životinja, uključujući medvjede, vukove, vidre i rakove, kao i određenu vrstu pastrmke – tvrde ekolozi.
Centar za životnu sredinu je u maju pokrenuo i upravni spor protiv odluke Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zbog odluke da za prvu fazu projekta HES Gornja Neretva nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu.
-Odluka je donesena uprkos tome što je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa izrazio protivljenje planiranom projektu Gornje Neretve i naglasio da će hidroelektrane imati ogroman uticaj na rijetke, endemske i reliktne vrste – navodi se u saopštenju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu