Upitan da li se rat u Ukrajini može proširiti na Balkan, odgovorio je da određena opasnost postoji.
– Balkan nije tako blizu Rusiji, kao što je to Ukrajina, pa je znatno teže očekivati takav scenario. Između Rusije i nas nalazi se NATO prostor. Međutim, iako se Rusija ne dodiruje sa Zapadnim Balkanom određena opasnost postoji. Milorad Dodik srpski član Predsjedništva je samo šest dana nakon sastanka u Moskvi s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije, otpočeo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Skupština Republike Srpske je usvojila zaključke kojima se narušava Dejtonski mirovni sporazum i 27 godine njegove implementacije. Dodik nas želi vratiti u 1995. kada su se svi u Bosni i Hercegovini gledali preko nišana. To je opasno i to se mora zaustaviti. Odgovornost za to imaju prije svega NATO i Evropska unija – ocijenio je Džaferović.
Džaferović je istakao da BiH mora da osudi “rusku invaziju” na Ukrajinu:
– Ljudi u Bosni i Hercegovini saosjećaju. Političke vođe iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su osudili agresiju na Ukrajinu. Jedino je Dodik pokušavao opstruisati da se Bosna i Hercegovina u Ujedinjenim nacijama pridruži osudi ruske agresije, ali nije uspio. Ljude u Kijevu, koji se bore za goli život, je nazvao naoružanim bandama. Istovremeno, više puta je iskazao razumijevanje za postupke Rusije. Time je pokazao da nema saosjećanja za žrtve i da u političkom smislu ne pripada Evropi. Čak i ako je bilo nekih iluzija, evroatlantskoj zajednici mora biti sada jasno s kim ima posla kada je u pitanju Dodik – mišljenja je Džaferović.
Ponovio je da Bosna i Hercegovina treba biti članica EU i NATO.
– Bosnu i Hercegovinu u budućnosti vidim kao članicu EU i NATO. Brojne članice EU i NATO saveza imale su probleme kakve ima Bosna i Hercegovina. Te su se države sporile oko granica, imale su snažne međuetničke napetosti i slično, ali mnoga od tih pitanja su relaksirana kroz ulazak tih zemalja u EU i NATO. Siguran sam da bi i Bosna i Hercegovina mnoge od svojih problema riješila kada bi postala članica EU i NATO-a. Zato i postoje otpori prema evroatlantskim integracijama kod onih koji odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu. Što se tiče volje same EU za proširenje, siguran sam da će ukrajinska kriza povećati svijest unutar EU o tome da se na prijem novih članica gleda kao na geopolitičko i sigurnosno pitanje, a ne administrativno – naveo je.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu