Hopfild i Hinton su nagradu dobili za otkrića i pronalaske koji su postavili temelje za mašinsko učenje.
Hinton, koji je poznat kao “kum vještačke inteligencije”, državljanin je Kanade i Britanije i radi na Univerzitetu u Torontu, dok je Hopfild Amerikanac koji radi na Prinstonu.
Vještačke neuronske mreže koje su oni razvili koriste se u nauci i medicini, a “postale su takođe dio našeg svakodnevnog života, na primjer u prepoznavanju lica i prevođenju jezika”, izjavila je Elen Muns, članica Nobelovog komiteta pri Kraljevskoj švedskoj akademiji nauka.
– Nemamo iskustva sa stvarima koje su pametnije od nas. Biće to divno iskustvo u mnogim aspektima. Međutim, moramo da brinemo o brojnim mogućim posljedicama, posebno o prijetnji da ove stvari izmaknu kontroli – rekao je Hinton.
Hinton je predvidio da će vještačka inteligencija imati “ogroman uticaj” na civilizaciju i da će donijeti poboljšanja u produktivnosti i zdravstvenim uslugama, prenose “Vijesti”.
– Promjene će biti poput onih koje su se desile tokom industrijske revolucije – rekao je u razgovoru s novinarima i zvaničnicima Kraljevske švedske akademije nauka.
“AI će nadmašiti ljude na intelektualnim sposobnostima”
Hinton je rekao da će vještačka inteligencija, umjesto da nadmaši ljude u fizičkoj snazi, premašiti čovjekove intelektualne sposobnosti.
– Nemamo iskustva sa stvarima koje su pametnije od nas. Biće to divno iskustvo u mnogim aspektima. Međutim, moramo da brinemo o brojnim mogućim posljedicama, posebno o prijetnji da ove stvari izmaknu kontroli -rekao je Hinton.
Nobelov komitet, koji je odao počast nauci koja stoji iza vještačke inteligencije, takođe je pomenuo strahove o mogućnosti da tehnologija izmakne kontroli.
Muns je rekla da, iako donosi “ogromnu korist, njen brzi razvoj je takođe izazvao zabrinutost u vezi sa našom budućnošću. Ljudi kolektivno nose odgovornost za korišćenje ove nove tehnologije na bezbjedan i etičan način, zarad dobrobiti čovječanstva”.
Hinton je 1980-ih pomogao u razvijanju tehnologije koja je bila ključna u obučavanju mašina kako da “uče” ispravljanjem grešaka dok one ne nestanu.
Njegov tim na Univerzitetu u Torontu kasnije je oduševio kolege koristeći neuronsku mrežu da pobjedi na prestižnom takmičenju u oblasti identifikovanja slika, ImidžNet, 2012. godine. Neuronska mreža koju su oni projektovali bila je toliko dobra u raspoznavanju slika, da je nadmašila sve prethodne algoritme i direktno uticala na dosta imitatora u ovom polju, što je dovelo do uspona moderne vještačke inteligencije.
Hinton je sa kolegama 2019. godine osvojio i najprestižnije priznanje u oblasti informatike, Turingovu nagradu.
– Dugo su ljudi mislili da je ono što radimo besmislica – rekao je Hinton za Asošiejtid pres 2019.
– Mislili su da smo zaneseni i da je veoma iznenađujuće da mi, naizgled inteligentni ljudi, traćimo vrijeme na to. Moja poruka mladim istraživačima je: Nemojte se obeshrabriti ako vam svi kažu da je glupo to što radite – izjavio je nobelovac.
Hopfild (91), kreirao je asocijativnu memoriju koja može da skladišti i rekonstruiše slike i druge tipove obrazaca u podacima, saopštio je Nobelov komitet.
Hinton je koristio Hopfildovu mrežu kao osnovu za novu mrežu koja koristi drugačiji metod, “Bolcmanovu mašinu”, za koju je Komitet rekao da može naučiti da prepozna karakteristične elemente u zadatoj vrsti podataka.
Upozorenja i zabrinutost zbog OpenAI
Ilija Sutskever, Hintonov bivši učenik, nakon rada u Guglu, pokrenuo je, zajedno sa Semom Altmanom, neprofitabilnu kompaniju OpenAI, odgovornu za ChatGPT, četbot nastao 2022. godine.
Hinton, koji je nadgledao Sutskevera tokom njegovog rada na doktoratu, prisjetio se originalne ideje OpenAI, koja je bila foksirana na sigurnost vještačke inteligencije. Vremenom, fokus se, pod vođstvom Sem Altmana, prebacio ka pristupu vođenim profitom, što je promjena koja je štetila osnovna načela organizacije.
Na konferenciji za štampu povodom dobijene nagrade, Hinton je pomenuo i svog učenika i to koliko je na njega ponosan.
– Mnogo sam ponosan na svog učenika koji je otpustio Sem Altmana – preneo je Biznis Insajder.
Altman i Sutskever su zajedno osnovali kompaniju, a onda je, u novembru prošle godine, odbor odlučio da pokrene otkazni postupak jer, kako navode, “Altman nije bio iskren i otvoren sa odborom”. Samo nekoliko dana kasnije Altman je vraćen na poziciju direktora, a Sutskever je javno iskazao žaljenje što je želeo da otpusti partnera. On je, međutim, u maju ove godine napustio kompaniju i pokrenuo novu pod nazivom “Sigurna Superinteligencija” (Safe Superintelligence).
Hinton je u jednom intervju u martu rekao kako je Sustkever imao bolji uvid u to šta vještačka inteligencija donosi, ali i opasnosti koje prijete.
– Kada smo radili naš projekat 2012. godine, djelovalo je da digitalne inteligencije nisu ni blizu dobre kao ljudi. U to vrijeme nismo mislili da će ona moći da se nosi sa ozbiljnim problemima. Ilija je promjenio svoje mišljenje prije mene. Ispostavilo se da je u pravu – izjavio je Hinton, prenio je Biznis Insajder.
Hinton je oduvijek bio zabrinut za korišćenje vještačke inteligencije u vojne svrhe, ali i zbog rizika da nova tehnologija može zamjeniti ljudske poslove sa botovima i algoritmima. Premda je mislio da ovo neće predstavljati pravi problem još mnogo decenija, sve se promjenilo kada je vidio napredak vještačke inteligencije i način na koji ona može da kopira, ali i nadmaši čovjeka. On je dao otkaz u kompaniji Gugl kako bi mogao slobodnije da govori o opasnostima tehnologije čijem stvaranju je doprineo.
– Kada sam dao otkaz, želio sam da mogu da upozorim ljude da na duge staze, ove tehnologije mogu da nas nadmaše i da se otmu kontroli. Ovo nije naučna fantastika, ovo je realnost – rekao je tada Hinton, prenosi Toronto Star.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu