U Akcionarskom društvu „Duvan Bijeljina“ ove godine ugovorili su sa 91 kooperantom proizvodnju na 265 hektara. Planiraju da otkupe oko 400 tona ovogodišnjeg roda, a na lageru imaju i 600 tona prošlogodišnjeg duvana.
Proizvodnja duvana je zahtjevna. Neophodno je obezbijediti sisteme za navodnjavanje, sušare i mehanizaciju.
Podsticaji sve manji
Cijene duvana se ne mijenjaju, a podsticaji se smanjuju. Iz godine u godinu ulaganja se sve manje isplate. S obzirom na to da se duvan sadi na zemlji lošijeg kvaliteta, na kojoj ne uspijevaju ratarske i druge kulture, većina proizvođača nema izbora.
Zlatenko Stevanović iz Donjih Zagova duvan sadi na devet hektara.
– Da je kilogram duvana pet, šest maraka, a premija marku do dvije, mogli bismo biti zadovoljni. Ovako, s prosječnom cijenom od tri marke i premijom od 30 feninga nikakvog računa nemamo. Bolje je sjediti i ne raditi ništa nego biti na njivi od rane zore do mrklog mraka, plaćati radnike, dadžbine državi i na kraju biti na nuli – kaže Stevanović.
Dragan Ristanović kaže da će, ukoliko u ovoj sezoni proizvede vagon i po duvana, moći pokriti uloženo i računati na zaradu.
– Imam oko 11 hektara pod ovom kulturom. Na većini parcela duvan je dobar, „bujadljiv“, ali kakav će biti hektolitar lista vidjećemo. Imam dvije njive u koje neću ni ulaziti. Podvodne su, pa je usljed čestih kiša duvan „skuvan“.
Nema radnika
– Problem su radnici; koliku god dnevnicu da damo neće niko da radi. Imam šest sušara i ne mogu sada da se preorijentišem na nešto drugo, a iz godine u godinu sve je teže. Ipak ne smijemo se predati, vidjećemo kako će biti do kraja sezone – kaže Ristanović, napominjući da se duvan bere do polovine novembra.
Zbog niske cijene, malih podsticaja i nedostatka radne snage, u Semberiji se iz godine u godinu smanjuju površine pod duvanom. Ove godine od proizvodnje je odustalo 13 kooperanata, a i površine su smanjene za 45 hektara.
– Ukoliko nadležni ne preduzmu mjere, proizvodnja duvana, koja je u Semberiji nekada bila tradicionalna, mogla bi se ugasiti – kaže savjetnik direktora AD „Duvan“ Svetozar Mihajlović.
Udruženje je, kaže Mihajlović, predložilo na sastanku, kojem su prisustvovali predstavnici ministarstava oba entiteta, nekoliko mjera koje bi doprinijele da ova proizvodnja bude zastupljena u nekadašnjem obimu.
– To su veći podsticaji, pojačan rad kontrolnih organa i bolja saradnja Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom kako bismo lakše plasirali duvan fabrikama koje su preuzele ovdašnje – pojašnjava Mihajlović.
Obaveze
On izražava bojazan da će bez pomoći nadležnih teško izmiriti obaveze prema kooperantima, jer je pandemija virusa korona onemogućila plasman.
– U prva četiri mjeseca ove godine zabilježili smo 35 odsto manji prihod od prodaje duvana u poređenju sa istim periodom prošle godine. Imamo zainteresovane kupce, iz Grčke, Makedonije, Bugarske, ali ljudi su onemogućeni da dođu, vide robu i kupe je. Otežan je i protok roba, tako da se nadamo da će se pandemija završiti, a tržište stabilizovati. Naš duvan je odličan i sigurni smo da ćemo ga uspjeti prodati – kaže Mihajlović.
I u Privrednoj komori regije ocjenjuju da se proizvodnja duvana mora očuvati.
– Ako imamo u vidu položaj poljoprivrede i privrede u cjelini, kao i činjenicu da više stotina domaćinstava ovom proizvodnjom obezbjeđuje egzistenciju, moramo preduzeti sve kako bismo omogućili bolje uslove poslovanja organizatoru i olakšali proizvođačima. Probleme ipak moraju rješavati nadležni državni organi, pa smo im uputili nekoliko inicijativa – naglašava Mihajlo Vidić iz Privredne komore regije Bijeljina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu