O ovim publikacijama, osim autora, govorio je Dragan Krošnjar, predsjednik Krajiškog kulturnog centra „Sveti Sava“.
Knjiga „Djela i stilovi umjetnosti Srpske pravoslavne crkve u Dalmaciji“ upoznaje nas sa raznolikim bogatstvom umjetnosti Srpske pravoslavne crkve na tom području. Opisi građevina crkava i manastira sežu u 14. vijek. Neke od njih građene su na antičkim temeljima, većina nakon obnove Pećke patrijaršije, tokom 18. vijeka, dok su neke utemeljene u drugoj polovini 19 vijeka.
Ovo kapitalno djelo objavljeno je kao izdanje izdavačke ustanove Eparhije dalmatinske „Istina“.
Knjiga „Putovanje srpskom kulturom Dalmacije“ je svojevrstan kulturološki vodič kroz istoriju, duhovnost, materijalno i nematerijalno naslijeđe srpskog naroda u Dalmaciji. Autor Milorad Savić naglašava da je cilj ovih publikacija prikazivanje kultura svih slojeva naroda, potom istaknute crkve i manastiri, tvrđave, mostovi, vodenice i stupe, parohijske kuće, stara groblja, spomeničke cjeline i znamenita mjesta, istaknute ličnosti, stvaraoci, zadužbinari.
Djelo Milorada Savića predstavlja dragocjeni naučni doprinos istoriji umjetnosti, koja po svom značaju nadilazi područje Dalmacije, kazao je Dragan Krošnjar.
– Knjige Milorada Savića, su izuzetna djela, neophodna budućim istraživanjima naše umjetnosti. Dalmacija je imala vrlo razgranate veze sa srpskim i grčkim komunama širom Mediterana i unutrašnjosti Balkana, što potvrđuju mnogi dokumenti, naročito ikone – kazao je Krošnjar, ističući inovativni pristup autora u njegovom izučavanju pravoslavne sakralne umjetnosti na području Dalmacije.
– Savić je prikazao i ispisao analizu stila i ikonografije, koristeći bogatu arhivsku građu. To su sasvim nova saznanja i o vremenu nastanka i o autorima ikona, vrlo važne cjeline, kao što su manastir Krka, crkva u Skradinu, umjetnička djela u Ravnim Kotarima, nekoliko arhivskih dokumenata, veoma važnih, iz skradinske i dubrovačke crkve, koji svjedoče o vrijednim umjetničkim djelima i širem socijalnom kontekstu – naglasio je Dragan Krošnjar.
Znamenje pod stručnim i naučnim povećalom
Milorad Savić po obrazovanju je istoričar umjetnosti, a bio je kustos Muzeja u Benkovcu, čiji je i osnivač. Nakon „Oluje“ izbjegao je u Beograd i Pančevo. Magistrirao je na temu „Srpsko slikarstvo u crkvama Sjeverne Dalmacije“. U Benkovac se vratio 2005. godine, nastavio da se bavi istorijom umjetnosti, prvenstveno u Dvorima Jankovića u Islamu Grčkom.
Govoreći o knjizi “Djela i stilovi umjetnosti SPC u Dalmaciji” koju mnogi smatraju kapitalnom, Milorad Savić je naveo nekoliko cjelina. To su teme u kojima su opisane pravoslavne crkve i ikonostasi u Zadru do Dubrovnika, crkve i ikone Ravnih Kotara, manastir Krka (arhitektura i ikonostasi), tri crkve u Skradinu, crkva u Šibeniku i nastanak njenog ikonostas.
– Temeljito sam se bavio pojedinačnim ikonama, kao što je Sveta Katarina iz Skradina iz 1436. godine, El Grekova Bogorodica sa Hristom i praznicima iz 1570. godine, zatim jedna neobična ikona Svetih apostola Petra i Pavla, autora Mihaila Damaskinosa, gdje je prikazana evharistija kao osnovna liturgijska tema, ali i mnoge druge ikone koje su svoje mjesto našle u ovoj knjizi – objasnio je Savić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu