Stručnjaci vjeruju da šačica tih država može da ode u ruke bilo Donalda Trampa bilo Kamale Haris, pa su obje kampanje trenutno žestoko fokusirane na neodlučne glasače u tim državama. Ankete govore da ni Tramp ni Harisova ne vode u bilo kojoj od sedam najvažnijih sving država za više od dva poena, što govori samo jedno sve one su u igri.
A jedna od njih ima najviše elektorskih glasova od svih sving država.
Pensilvanija
Nijedna država se ne ističe toliko na izborima 2024. koliko Pensilvanija. Država ima 13 miliona stanovnika, a sa svojih 19 elektorskih glasova ne samo da je najveća nagrada među ključnim državama, već je bila odlučujuća na izborima 2020. Aktuelni predsjednik Džo Bajden ju je dobio te godine sa 82.000 glasova, dok je Trampova pobjeda u Pensilvaniji 2016. – sa manje od 50.000 glasova – prekinula “plavi”, demokratski kontinuitet pobeda još od 1988.
Upravo je u ovoj državi Tramp preživeo prvi pokušaj atentata, podsjeća BBC.
Kako piše Vašington post, pobjednik u Pensilvaniji bi mogao da osvoji samo još dvije ključne države da obezbijedi 270 elektorskih glasova (od ukupno 538) potrebnih za pobjedu na izborima.
Ključno pitanje u Pensilvaniji na ovim izborima je ekonomija. Među ključnim okruzima – od kojih se 11 od ukupno 15 nalazi u sedam sving država – u Pensilvaniji su to Iri i Lakavana, prema Ju-es njuzu, dok “Post” ukazuje da bi se Filadelfija i Pitsburg ponovo mogli pokazati ključnima za demokrate kao 2020. Ipak, nisu manje važni ni mali gadovi i ruralni okruzi Pensilvanije.
Arizona
Arizona ima 11 elektorskih glasova, što je stavlja u grupu 15 država sa najvećim brojem tih glasova. US njuz navodi da je osmoro od 12 prošlih predsjedničkih pobjednika takođe osvojilo Arizonu sa njenih 7,4 miliona ljudi.
Iako je decenijama bila “crvena” država, Bajden ju je dobio 2020. sa 10.000 glasova. To je bilo tek drugi put od ’40-ih godina da su demokrate uspjele da osvoje Arizonu, prema Postu.
Ključan okrug u Arizoni je Marikopa, koji je toliko velik da je često tačka fokusa kampanja u državi jer može da bude veoma odlučujući. Država takođe ima dugu granicu sa Meksikom i migracije su stoga ovdje – kao i generalno na nivou SAD – jedno od najvažnijih pitanja ovogodišnjih izbora.
Nevada
Od 1976. demokratski i republikanski kandidati su osvajali Nevadu svaki po šest puta. Ko je pobijedio u Nevadi dobio je Bijelu kuću na 10 od posljednjih 12 izbora. Prema “Balotpediji”, od 1900. je pobjednik iz Nevade osvajao Bijelu kuću na skoro 90 odsto izbora. Bajden ju je dobio 2020. sa 34.000 glasova.
Nevada ima svega šest elektorskih glasova ali – posebno u kombinaciji sa drugim sving državama – mogla bi da igra ključnu ulogu u pretesnoj predsjedničkoj trci 2024.
BBC navodi da je Nevada glasala za demokrate na nekoliko posljednjih izbora ali da postoje znakovi mogućeg okretanja ka republikancima. Država, koja ima 3,2 miliona stanovnika, ima značajnu latino populaciju. I ovdje je ključno pitanje izbora ekonomija i nezaposlenost – Nevada sa svojih 5,1% ima najvišu stopu nezaposlenosti u zemlji, nakon Kalifornije i prijestolnice Vašington.
Ključni okruzi Nevade su Klark i Vošo. Većina glasanja se odvija upravo u Klarku, okrugu koji je dom Las Vegasa i skoro tri-četvrtine stanovnika Nevade.
Džordžija
Džordžija je tokom proteklog vijeka imala i “plave” i “crvene” faze. Nijedna od sving država nije više prešla na stranu demokrata 2020. od Džordžije. Tramp ju je dobio sa preko 200.000 glasova 2016, a Bajden sa nešto manje od 12.000 četiri godine kasnije. Ta pobjeda demokrata je bila podstaknuta brzo rastućim predgrađima Atlante, koja su izgleda preoblikovala državu, pa će sve oči ponovo biti njima, navodi Post.
Džordžija ima 16 elektorskih glasova, što je svrstava u grupu deset američkih država sa najvišim brojem tih glasova. Osam od posljednjih 12 pobednika u Džordžiji na kraju su osvojila predsjedništvo, navodi Ju-es njuz.
Ključan okrug u Džordžiji je Kob. Trećinu populacije od oko oko 11 miliona stanovnika čine Afroamerikanci i smatra se da je ova demografija bila ključna za Bajdenovu pobjedu 2020.
Mičigen
Republikanci su tu bili glavni ’70-ih i ’80-ih, ali je Mičigen bio pouzdana plava država američkog srednjeg zapada posljednjih decenija. Na posljednja dva izbora država je izabrala kandidata koji je na kraju ušao u Bijelu kuću.
Tramp je tu pobijedio 2016. sa manje od 11.000 glasova, a Bajden ju je dobio 2020. sa 150.000 glasova. Pobjednik u Mičigenu ušao je u Bijelu kuću u devet od posljednjih 12 predsjedničkih izbora, navodi Ju-es njuz.
Mičigen 15 elektorskih glasova i 10 miliona stanovnika. Mičigen ima najveći udio arapskih Amerikanaca u zemlji, pa je podrška demokratama tamo pod znakom pitanja (Harisova je doduše zauzela oštriji ton prema Izraelu). Prema Postu, država bi mogla da pruži plodno tlo demokratama, sudeći po njihovim nedavnim uspesima u državnim legislativnim trkama.
Mičigen je izazovni politički teren jer je manje podeljen između ruralnih područja naklonjenih Trampu i urbanim delovima koji su skloniji demokratama. Gradovi srednje veličine takođe čine veliki udio glasova. Ključni okruzi u ovoj državi su Kent i Vejn.
Sjeverna Karolina
Glasači Sjeverne Karoline izabrali su svega dvoje demokratskih kandidata od ranih ’70-ih – Džimija Kartera 1976. i Baraka Obamu 2008. Država je glasala za republikanske predsjednike kandidate na skoro svim izborima u proteklih nekoliko decenija.
Tramp ju je osvojio 2020. sa 74.000 glasova. Čak osam od posljednjih 12 pobjednika iz Sjeverne Karoline na kraju je ušlo u Bijelu kuću.
Sjeverna Karolina ima 16 elektorskih glasova, što je stavlja u grupu 10 država sa najvećim brojem tih glasova. A ključni okrug Sjeverne Karoline je Vejk.
Država, koja broji 10,8 miliona stanovnika, mogla bi se pokazati ključnom na ovim izborima – svega 70.000 glasova koje je Tramp pobrao 2020. podstakli su nade demokrata da bi mogli da je osvoje ove godine.
Viskonsin
Nekad se smatralo da je ovo sigurno plava država. Ali, Tramp ju je dobio 2016. (a Bajden povratio 2020. sa 21.000 glasova). Ima 10 elektorskih glasova, po čemu je u sredini među svim američkim državama, i 5,9 miliona stanovnika. Pobjednik u Viskonsinu otišao je u Bijelu kuću na protekla četiri predsjednička izbora.
Tramp je rekao da je Viskonsin “zaista važan” i da “ako osvojimo Viskonsin, osvojićemo sve”.
Post ukazuje da je ova ključna država prilično neobična po tome što je biračko telo uglavnom belo i ruralno. Glasovi se takođe nisu toliko pomerili u predgrađima Viskonsina kao drugdje, što se pokazalo korisnim po Trampa. Ruralni okruzi su ovde najveći dio igre ali, kako ukazuje Post, ne i čitava utakmica.
Ključni okruzi Viskonsina na koje će se rivalski kandidati fokusirati su Braun i Vokeša, piše Blic.