Bosna i Hercegovina je država u kojoj se već godinama nešto pokušava, ali u većini slučajeva bezuspješno. Vlast u Republici Srpskoj pokušava da se osamostali, dok s druge strane vlast u Federaciji BiH želi centralizovanu državu. Imamo pokušaj ulaska u Evropsku uniju, pokušaj ulaska u NATO. U pokušaju je i ukidanje OHR, odnosno oslobađanje od stranaca, kao i iskorjenjivanje korupcije, kriminala, nepotizma…
U pokušaju je i funkcionisanje same države, pa smo tako imali 10 godina pokušaja da se riješi problem Mostara, a već deceniju se pokušava sprovesti presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sjedić-Finci. U pokušaju je takođe formiranje vlasiti u Federaciji, kao i izmjene Izbornog zakona. Primjera je u nedogled, pa se postavlja pitanje koliko su pokušaji nadležnih u BiH uopšte iskreni.
“Kriminalni orkestar”
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), Zijad Bećirović, kaže da se u BiH radi o dobro „uštimanom“ kriminalnom orkestru za obmanjivanje građana i održanje na vlasti. Podsjeća da „oni žive u svom političko-mafijaškom-kriminalnom miljeu bez dodira sa realnošću odnosno sa stvarnim problemima građana“.
– Lokalni izbori u BiH su prilika da građani naprave zaokret, kao što su odlučno u Crnoj Gori rekli “ne” kriminalu i korupciji Demokratske partije socijalista i Mili Đukanoviću. U BiH su to tri velika “ne” prema tri „etnička“ kriminala i korupcije – smatra Bećirović.
Tvrdi da politički čelnici podstiču samo ona pitanja i teme koja stvaraju tenzije, kako bi građani zaboravili na stvarne probleme i uvijek u fokusu imali etnos i etničko, a politički čelnici su navodno njihovi zaštitnici.
– Dosadašnja politika je bila porazna, ali i politička alternativa, koja se nudi, po mnogo čemu je upitna. Međutim, smisao demokratije je smjenjivost i zamjenjivost vlasti, a toga u BiH nažalost još uvijek nema. Sve što rade svjesno rade i međusobno usklađeno. Toliko se međusobno poznaju etnički političari u BiH da tačno mogu filigranski predvidjeti reakciju druge strane. Tako stalno proizvode napetosti i tenzije u funkciji održavanja na vlasti – smatra Bećirović.
Konsenzualna demokratija
Politički analitičar Velizar Antić smatra da, pored toga što je BiH sama po sebi komplikovana, dodatni problem predstavlja to što se oko svega vrši nepotrebna politizacija.
– Prije svega, BiH je složena država, nastala kao rezultat kompromisa zaraćenih strana iz rata devedesetih. Naime, nijedna od zaraćenih strana nije ostvarila svoje maksimalističke ciljeve iz rata i niko nije bio u potpunosti zadovoljan rješenjem iz Dejtona. Međutim, s druge strane, rješenja iz Dejtona su zadovoljila sve zaraćene strane u minimumu zahtjeva koje su imali – navodi Antić.
On kaže da je iz jednog takvog stanja izrastao i Ustav BiH i sva kasnija ograničenja koja su proistekla iz njega.
– BiH je u suštini jedna konsenzualna demokratija. To znači da bi sve odluke trebale da se donose konsenzusom. Međutim, političke elite, baš kao i sam narod, imaju jako nizak nivo političke kulture i ponašaju se u skladu s razmišljanjem “neka komšiji crkne krava” – objašnjava on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu