Počinje ovako za Srpskainfo bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Grčkoj, Branko Dokić, priču o međunarodnim odnosima BiH sa ovom zemljom.
Kaže da Bosna i Hercegovina mnogima deluje kao nestabilno područje.
– To je nezvanično neki utisak kod ljudi, a poznato nam je da je zvanična politika u Grčkoj naklonjena Bosni i Hercegovini. Oni uvažavaju da je BiH zasnovana na Dejtonskom sporazumu, uvažavaju činjenicu da su to dva entiteta koja imaju svoje nadležnosti i zajedničke institucije, a gdje treba postići najveću moguću koordinaciju da bi Bosna i Hercegovina što prije stekla uslove za Evropsku uniju – kaže Dokić.
Vidljive tenzije
Neminovno je, dodaje on, da su tenzije unutar Bosne i Hercegovine vidljive i u svijetu, što bi se, smatraju Grci, znatno smanjilo ulaskom BiH u Evropsku uniju.
– Moj utisak je da su oni neprincipijelno spremni da podrže Bosnu i Hercegovinu za ulazak u Evropsku uniju, sa te tačke gledišta da ne treba za BiH insistirati na svim onim strogim uslovima koji se traže od drugih zemalja. Gledanje političara u Grčkoj jeste da će i tenzije koje postoje u Bosni i Hercegovini biti znatno smanjene ulaskom u Evropsku uniju – ističe Dokić.
Treba prestati s politikom plašenja naroda.
Branko Dokić
Upravo je to jedan od načina za poboljšanje međunarodnih odnosa naše zemlje, tvrdi on.
– Treba smanjiti tenzije unutar države, smanjiti konfliktne situacije. Država ne treba da bude izvor afera, što se nažalost dešava godinama unazad. Treba prestati s politikom plašenja naroda. To se sa strane i vidi. Čak su nas i stranci „provalili“ u smislu da se tenzije stvaraju i zbog izbora koji su česti, pa kad napadnu političari jedni druge to je njima veliki plus, a upravo to se najviše zamijera vani. I njihov utisak je da je ljudima koji vode BiH više stalo do čuvanja svoje vlasti nego do iskoraka ka ispunjavanju uslova za Evropsku uniju, u šta se svi zaklinju, a ne rade ni najmanje onoliko koliko je potrebno da se to vrijeme pristupa EU skrati – objašnjava Dokić.
Imidž
Nekadašnji član Predsedništva BiH Mladen Ivanić rješenje međunarodnih odnosa vidi u dvije pretpostavke. Posebno ističe ustavne promjene, koje su često predmet politike unutar BiH.
– Prva ključna pretpostavka je kreiranje malo drugačijeg političkog imidža Bosne i Hercegovine. To znači da je moje duboko uvjerenje da u narednim godinama ne treba razmišljati o ustavnim promjenama, a da političke ličnosti umjesto sukoba treba da se koncentrišu na dogovore, svjesne činjenice da neće biti ustavnih promjena i da se okrenu praktičnom životu, da se okrenu kompromisima. Time bi se automatski imidž zemlje promijenio i onda bismo umjesto zemlje problema mogli postati neka u kojoj se živi koliko-toliko normalno – rekao je Ivanić.
Dodaje da ne treba izostaviti ni činjenicu da ljudi koji predstavljaju BiH u svijetu trebaju biti profesionalci s autoritetom.
– Drugi preduslov je kvalitet ljudi koji su prisutni u međunarodnim odnosima u Bosni i Hercegovini, od ministara, ambasadora do članova Predsjedništva i svih onih koji trebaju da budu dosta pripremljeniji za međunarodne odnose – ističe Ivanić.
Dodaje da sadašnja situacija nije sjajna.
– Trenutno je naša reprezentacija vrlo slaba. Ima svega nekoliko ozbiljnih profesionalaca, a sve ostalo su političke ličnosti koje ne poznaju međunarodne odnose i nemaju lični autoritet. I te dvije navedene kombinacije su, smatram, preduslov da se promijeni slika Bosne i Hercegovine. Dok god bilo koja od njih ne bude ispunjena Bosna i Hercegovina neće biti prihvatljivija u međunarodnim odnosima – kategoričan je Ivanić.
Veći stepen tolerantnosti
Bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Rumuniji, Mile Vasić, ističe da nije očekivati dobru sliku zemlje na međunarodnom planu sve dok se ne promijene unutrašnji odnosi.
– Siguran sam da se ne može i neće ništa značajnije promijeniti sve dok se ne promijene unutrašnji odnosi. Pod tim ne mislim samo na veći stepen tolerantnosti koji bi trebalo da postoji između predstavnika tri konstitutivna naroda, već i na retrogradan uticaj i ponašanje pojedinih predstavnika međunarodne zajednice kojima stanje trajnog konflikta i nesređenih unutrašnjih odnosa odgovara i koji takvo stanje u najvećoj mjeri produkuju i održavaju – kaže Vasić.
Pravosuđe
Ako Bosna i Hercegovina želi da pokrene stvari na međunarodnom planu i poboljša svoj položaj u Evropi, mora uraditi ono što Evropska unija zahtijeva od nje, smatra bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Briselu Draško Aćimović.
– Moramo uraditi ono što traže od nas ne samo Evropska unija, već i svi građani, a to znači prije svega uvesti red u pravosuđe i zaustaviti kriminal i korupciju. Nakon toga možemo početi razgovarati o daljim koracima, kojima bi u roku od dvije godine, a možda i manje, došlo do oporavka i poboljšanja života svih naših građana – zaključuje Aćimović.
Za kraj napominje da se niko ne treba sakrivati iza nacionalnog patriotizma i time produbljivati ionako velike tenzije.
– Sakrivati se iza takozvanog nacionalnog patriotizma je uvreda inteligencije za svakog građanina ove zemlje – ocjenjuje Aćimović.
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje spoljne politike je u isključivoj nadležnosti Predsjedništva BiH. U svrhu ostvarivanja načela spoljne politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji u međunarodnim okvirima, odnosno saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu.
Kako smo plasirani u Evropi
– Ove činjenice najbolje govore o tome gdje je Bosna i Hercegovina danas po najvažnijim faktorima uspješnosti i kako nas vidi Evropa i svijet. Ova svjetska statistika pokazuje da nema više mjesta za manipulativne i lažne izjave pojedinih političara o uspjesima – kaže Aćimović.
* Indeks konkurentnosti (WEF) – Najgora država u Evropi;
* Doing business (WB) – Druga najgora država u Evropi;
* Najbolje države za poslovanje (FORBES) – Najgore plasirana država u Evropi;
* Pokretanje onlajn biznisa (BEST ACCOUNTING SOFTWARE) – Najgore plasirana država u Evropi;
* Indeks korupcije (TI) – Druga najgora država u Evropi;
* Indeks demokratije (THE ECONOMIST) – Druga najgora država u Evropi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu