Ova grana industrije već godinama u oba entiteta BiH bilježi konstantni rast, a namještaj, parketi, stolarija, građa i drugi proizvodi i poluproizvodi od drveta izvoze se uglavnom na tržište Evropske unije.
-U strukturi izvoza najveće učešće ima namještaj sa 37,7 odsto, ili više od 505 miliona KM u prošloj godini pojasnila je sekretarka Asocijacije drvne industrije i šumarstva pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Selma Bašagić.
Ona je precizirala da se trend povećanja izvoza nastavlja, ali da je potrebno i dalje raditi na tome da se poveća izvoz finalnih proizvoda u ovoj grani.
– Da bi se to ostvarilo, potrebna je bolja opremljenost proizvodnih kapaciteta, kao i nivoa stručnog obrazovanja kadrova.
Neophodno je stvoriti i uslove za povoljniji poslovni ambijent, za šta je neophodna podrška vlasti na svim nivoima – istakla je Bašagićeva.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Bruno Bojić rekao je da je drvna industrija jedna od najznačajnijih grana industrije koja bilježi sve bolje rezultate, te dodao da za njen dalji razvoj posebnu pažnju treba posvetiti brendiranju, uzimajući u obzir da je BiH u bivšoj SFRJ i regionu bila najprepoznatljivija kada je riječ o namještaju i drugim proizvodima od drveta.
Bojić je istakao da poseban problem proizvođačima u BiH predstavlja snabdijevanje sirovinom, te dodao da bi bilo korisno uspostaviti sistem u kome će prednost imati proizvođači u finalnoj obradi drveta, kao što je proizvodnja namještaja, koji se plasira na inostrano tržište.
Prema njegovim riječima, u BiH se trenutno ne može ni proizvesti onoliko, koliko se može izvesti finalnih proizvoda drveta, posebno na tržište zapadnoevropskih zemalja, gdje se traži sertifikovana i kvalitetna roba.
Profesorka arhitekture dr Sanela Klarić, rekla je da BiH ima tradiciju u drvnoj industriji, infrastrukturu i znanje, ali da, nažalost, nema velikih ulaganja, jer ova grana privrede nije prepoznata kao strateška, sa velikim potencijalom za budućnost.
-Zbog ekoloških vrijednosti, drvo je na visokoj cijeni u svjetskom građevinarstvu. U Londonu postoji drvena devetospratnica, u Beču se trenutno gradi zgrada od drveta sa 18 spratova, a Japanci imaju ambiciju da naprave zgradu sa 38 spratova od ovog građevinskog materijala – istakla je Klarićeva.
Ona je podsjetila da je BiH nekada bila vodeća republika u bivšoj Jugoslaviji u izvozu prefabrikovanih kuća i to u Aziju i Ameriku, tako da bi i sada, uz unapređenje postojeće infrastrukture i uz saradnju sa stručnim kadrovima, ali i uz strategiju i političku volju u zemlji, mogla da odgovori na zahtjeve svjetskih tržišta. Prema njenim riječima, sve to je moguće postići uz iskorištavanje šuma na održiv način.
Kada je riječ o dizajnu, kao bitnom elementu za unapređenje izvoza u drvnoj industriji, ona je istakla da BiH ne kaska za svijetom, jer su ljudi u zemlji kreativni, što pokazuju brojne nagrade koje osvajaju na međunarodnim takmičenjima.
Tehnolog dr Murčo Obućina rekao je da se razvoj drvne industrije neposredno zasniva na znanju, odnosno kadrovima, u koje nije puno ulagano.
-Kadrovi, posebno inženjeri, moraju biti neposredno uključeni u proizvodnju, vođenje procesa i kontrolu kvaliteta, kako bi drvna industrija BiH mogla da unaprijedi izvoz – ističe Obućina, koji je profesor na Odsjeku za drvo na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS Lazo Šinik istakao je da su izvozni rezultati ove grane u Srpskoj izuzetni, te da je u prošloj godini zabilježen rast izvoza od oko 14 odsto, a da prednjači izvoz namještaja.
Čak 25 odsto namještaja izvezenog iz RS namenjeno je tržištu u Njemačkom, a značajna su i tržišta Italije, Češke i Holandije, koja iz godine u godinu uvozi sve više namještaja iz fabrika u Srpskoj. Značajnih proizvođača i izvoznika namještaja ima u svim krajevima RS od Banjaluke, do Bijeljine i Bratunca, pa i u malim mjestima poput Gornjih Podgradaca, koji imaju tradiciju u ovoj industriji dužu od 150 godina, te Petrova na Ozrenu, gdje je u izvozno orjentisanoj drvnoj industriji zaposleno nekoliko stotina radnika.
Najveći izazazov za drvnu industriju RS je sačuvati konkurentnost na zahtjevnom evropskom tržištu, jer u posljednje dvije godine ova industrijska grana više nema podsticaja, koji su ranije iznosili oko 20 miliona KM godišnje. Borba za izvoz bi, tvrde drvoprerađivači, bila mnogo lakša, kada bi se smanjili porezi i doprinosi, te brojni parafiskalni nameti. Problem drvoprerađivačima stvara i neredovna isporka trupaca iz „Šuma RS“.
Izvezeno 30 miliona KM u cjepanicama
Prošle godine je iz RS na evropska tražišta izvezeno namještaja u vrijednosti od 225,5 miliona KM. Namještaj se u RS proizvodi u 80 preduzeća, dok se ukupno 490 malih i srednjih kompanija bavi različitim vrstama prerade drveta. Uz namještaj, iz RS raste i izvoz drvene stolarije, parketa i drugih vrsta podnih obloga.
– Ono što nije dobro je da se još uvijek izvozi velika količina građe, pa čak i cijepanog drveta za ogrjev, kojeg je u 2017. godini izvezeno u vrijednosti od oko 30 miliona KM. Naravno, bolje bi bilo da svoje sirovine, kojih imamo dovoljno, izvozimo prerađene – kaže Lazo Šinik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu