Skup su organizovali ekološko udruženje “River Watch” iz Beča, njemačka organizacija “EuroNatur” i nevladina organizacija Centar za životnu sredinu, čije je sjedište u Banjaluci.
Konferencija u Sarajevu okupila je više od dvije stotine učesnika, uglavnom pripadnika različitih ekoloških udruženja, koje je ujedinila procjena kako je nužno zaustaviti gradnju hiljade novih hidroelektrana i brana na Balkanu. Kroz podizanje svijesti o uticaju takvih projekata na okoliš namjeravaju izvršiti pritisak na potencijalne investitore, uključujući banke, da odustanu od finansiranja gradnje hidroenergetskih projekata koji bitno utiču na životnu sredinu.
Gabriel Švaderer iz “EuroNatur” podsjetio je kako je njegova organizacija prije šest godina zajedno s “River Watchom” započela kampanju očuvanja “plavog srca” Evrope, kako su opisali rijeke koje postoje na balkanskom dijelu evropskog kontinenta i koje su do sada većim dijelom bile pošteđene eksploatacije odnosno gradnje hidroelektrana.
Dvije trećine planira se graditi u zaštićenim područjima
Hidromorfološki potencijal prostora od Slovenije i Grčke procijenjen je na 35.000 kilometara samo u velikim rijekama. Švaderer je iznio procjenu kako je u proteklih šest do sedam godina oko hiljadu i po kilometara tih riječnih tokova “napadnuto” različitim projektima, ali većina riječnog blaga je još netaknuta pa postoje šanse da se ono i sačuva ako se odlučno reaguje.
Trideset odsto tokova u toj regiji je i danas u potpuno prirodnom stanju, a oko osamdeset odsto većim je dijelom očuvano – kazao je on ističući kako je situacija u Njemačkoj, zemlji u kojoj živi, potpuno drugačija jer je tamo tek deset odsto rijeka netaknuto.
– Većina ljudi tamo nema pojma kako rijeka prirodno izgleda. One su zapravo pretvorene u obične kanale – kazao je njemački ekolog, koji ističe kako je izgradnja brana najveća opasnost za rijeke.
U ekološkim su udruženjima izbrojali kako od Slovenije do Grčke danas postoje 1004 hidroelektrane, 200 ih se gradi, a konačan plan je izgradnja oko 3.000 takvih energetskih postrojenja.
Čak dvije trećine planira se graditi u zaštićenim područjima uključujući nacionalne parkove.
Najdrastičniji je primjer nacionalnog parka Valbona u Albaniji, čije vlasti namjeravaju graditi brane na rijeci Vjosa, koja je proglašena ekološkim biserom. U Makedoniji je pak na meti nacionalni park Mavrovo, gdje se planira graditi 20 manjih hidroelektrana. Uz devastaciju okoliša to bi vjerojatno dovelo i do uništenja staništa risa, divlje mačke koja je gotovo istrijebljena na evropskom kontinentu, a na području Mavrova uspjelo je opstati svega nekoliko desetaka tih životinja.
Gradnja hidroelektrana je prijetnja ribljim vrstama
Nestanak, zbog gradnje hidroelektrana odnosno brana koje bi pregradile riječna korita, prijeti i brojnim ribljim vrstama. Procjena je tako kako će barem dvije trećine populacije dunavskog lososa odnosno mladice nestati ako se izgrade 93 elektrane na rijekama Savskog bazena, kako je to sada planirano.
Ulrich Ajhelman, voditelj bečkog “RiverWatcha”, podsjetio je kako uz dunavskog lososa u rijekama Balkana živi 113 ugroženih ribljih vrsta i svima njima prijeti nestanak zbog intervencija na riječnim tokovima odnosno njihovim prirodnim staništima.
On je istakao kako su daleko najveća opasnost male hidroelektrane snage do jednog megavata. Kako je istakao, one proizvode minimalne količine električne energije, a donose veliku štetu po okoliš, posebno na divljim planinskim rijekama okruženim netaknutom prirodom.
U BiH postoje planovi za izgradnju oko 300 hidroelektrana na 244 rijeke
Među gostima sarajevske konferencije bili su stanovnici Kruščice, sela kod Fojnice u središnjoj Bosni. Oni su se od 2012. borili s opštinskim i županijskim vlastima kako bi spriječili izgradnju mini hidroelektrane na rijeci Kruščici i devastaciju netaknutog okoliša. Svakodnevno su dežurali na planinskoj ulici kako bi spriječili prolazak građevinskih mašina, vlast je na njih slala policiju koja ih je tukla i privodila, no od svoje borbe nisu odustali uprkos prijetnjama i prijavama pa je investitor na kraju digao ruke od projekta.
Iz bosanskohercegovačkog centra za zaštitu okoliša upozorili su kako i dalje postoje planovi za izgradnju oko 300 hidroelektrana na 244 rijeke, koliko ih ima u toj zemlji.
– Znači da postoje planovi za iskorištavanje svake rijeke, nekih i višestruko – kazala je Nataša Crnković iz ove organizacije ocijenivši kako je u pozadini takvog planiranja korupcija i privatni interes.
– To nema nikakve veze s okolišem a ni puno s energijom nego isključivo s novcem – kazala je Crnković.
(HINA)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.