Vlada Republike Srpske donijela je odluku o prenosu prava vlasništva na lokalnu zajednicu, kako bi se korisnicima omogućio otkup boračkih stanova. Prema procjenama na stambeno zbrinjavanje čeka još desetak porodica koje su se nakon posljednjeg konkursa doselile u Bijeljinu.
U Semberiji živi oko 3.500 porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije.
Vida Gordić iz Srebrenice supruga je poginulog borca. Sa dvoje djece se doselila u Bijeljinu prije pet godine, nakon posljednjeg konkursa za stambeno zbrinjavanje boračke populacije. Kaže da je napravila kuću u Bijeljini ali da nije dovršena, te da bi joj dobro došla donacija za završetak kuće.
To smo uspjeli tako što smo dizali kredite. Ima još posla u kući mnogo. Ćerka nam samo radi, dok je sin nezaposlen. Ja imam invalidninu i penziju i radim na nadnicu, berem maline. Ne stidim se bilo kakvog posla. Pratim konkurs, pa se nadam da ću sada dobiti neku donaciju – ističe Vida.
Pomoć za izgradnju ili popravku kuća u Bijeljini dobilo je oko 300 porodica koje su stambeno pitanje rješavale na sopstvenom imanju, a prema podacima Boračke organizacije ima ih još, uglavnom u selima.
Sekretar Boračke organizacije Grada Bijeljina Radan Ostojić ističe da bi za ove kategorije bilo potrebno izgraditi još desetak stanova kao i obezbijediti novčanu pomoć ili pomoć u građevinskom materijalu za još tridesetak porodica.
– U okviru programa stambenog zbrinjavanja na području grada Bijeljina građeni su stanovi ili korisnicima dodijeljivan građevinski materijal, odnosno nepovratna novčana sredstava u iznosu od 8.000 KM. Prema našoj evidenciji 90 odsto pripadnika ove populacije riješilo je na ovaj način stambeno pitanje – kaže Ostojić.
Stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida u Bijeljini počelo je odmah po završetku rata, uz pomoć donatora, njemačkog društva GTZ koje je izgradilo 140 stanova. Zajedničkim sredstvima Vlade RS i lokalne zajednice izgrađene su stambene zgrade u Amajlijama, Janji i Bijeljini, gdje je krov nad glavom dobilo još 220 porodica.
Načelnik Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Grada Bijeljina Radomir Marjanović kaže da je do sada otkupljeno 195 stanova.
– Dvadesetak stanova je još u proceduri otkupa, ali ne zbog administrativnih problema nego zbog nezadovoljstva korisnika kvadraturom ili drugim uslovima stanovanja. Njihovi stanari čekaju novu uredbu kako bi se prijavili i zamijenili stan, a da li će im to biti omogućeno mi to ne znamo – naglašava Marjanović.
Dodaje da je proteklih godina gradska uprava Bijeljina više puta intervenisala na adaptaciji i rekonstrukciji ovih stanova.
– Prošle godine smo imali 50.000 KM za saniranje i renoviranje krovova i instalacija u zgradama za boračke kategorije – zaključuje on.
Stanovi GTZ neće se moći otkupljivati
Za razliku od stambenih jedinica izgrađenih zajedničkim ulaganjem Vlade Republike Srpske i opština koje korisnici mogu da otkupe, stanovi izgrađeni novcem stranih donatora ostaju u trajnom vlasništvu lokalne zajednice. Stanovi u naselju GTZ neće ići u otkup, jer se prema ugovoru sa njemačkim donatorom mogu koristiti samo za alternativni smještaj, a nakon toga za socijalno ugrožene kategorije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.