U Univerzistetskom kliničkom centru RS ova analiza se radi u Zavodu za kliničku mikrobiologiju.
Može da se obavi uz uputnicu porodičnog ljekara i plaćanje participacije oko 30 KM, dok bez uputnice testiranje košta 70 KM.
Miroslava K. (32), koja je tokom rata u Banjaluku došla iz Zenice, kaže da nije sigurna da li je primila vakcinu protiv morbila.
Zabrinuta, jer imam djecu, pa ne smijem ni da pomislim šta bi se desilo da se zarazim, a da se stanje iskomplikuje. Testiraću se da znam na čemu sam. Sve dok zaraza nije stigla na naše prostore, nisam o tome toliko razmišljala – kaže sagovornica „EuroBlica“.
Ljudima, koji žive u opštinama u kojima su rođeni, jednostavnije je da svoj vakcinalni status provjere uvidom u arhivu centara za vakcinaciju u domovima zdravlja.
U Institutu za javno zdravstvo RS podsjećaju da je vakcina protiv morbila uvedena 1971. i da se tada primla samo jedna doza. Od 1982. uvodi se MMR vakcina protiv morbila, rubeole i zaušnjaka, koja se od tada dobija u dvije doze – prva u uzrastu od 12 mjeseci, a druga pred upis u osnovnu školu.
Međutim, zbog neredovnog snabdijevanja MMR vakcinom u ratnom i ranom poslijeratnom periodu, sporno je sprovođenje redovne vakcinacije za osobe rođene od 1985. do 1996. godine.
S druge strane, oni koji su provjereno revakcinisani, 99 odsto su imuni na zarazu. Međutim, kad se javi epidemija među nevakcinisanom populacijom, raste rizik od obolijevanja i manjeg broja vakcinisanih građana.
U RS je obuhvat vacinacijom dece za godinu dana porastao sa 74 na 84 odsto, ali dok ne bude minimalno 95 odsto, postoji opasnost od epidemije.
Prošle sedmice je u Istočnom Sarajevu na području grada proglašena epidemija malih boginja, nakon što su registrovana tri nova slučaja zaraze.
U RS trenutno ima petoro oboljelih, među kojima je i dvoje djece.
– U sredini u kojoj je izostala vakcinacija, jedan oboljeli od malih boginja u prosjeku zarazi 12 do 18 osoba. Poseban problem je što nevakcinisana djeca imaju 35 puta veću vjerovatnoću da obole od malih boginja, u odnosu na njihove vakcinisane vršnjake. Male boginje mogu dovesti do upale pluća i mozga, slepila, pa čak i do smrtnog ishoda – kažu u Institutu za javno dravstvo RS.
U Srbiji je od oktobra prošle godine od komplikacija izazvanih malim boginjama umrlo 13 osoba, a obolelo je skoro 4.000 ljudi, uglavnom nevakcinisanih ili nepototpuno vakcinisanih.
Male boginje su vrlo zarazna bolest koja se prenosi direktnim kontaktom, ali i putem vazduha respiratornim kapljicama koje kašljući ili kijajući izbacuje oboljela osoba.
Oboljela osoba je zarazna posljednjeg dana inkubacije, kada je još bez simptoma, četiri dana prije izbijanja ospe i četiri dana nakon izbijanja ospe.
Temperatura preko 40 stepeni
Poslije inkubacije, odnosno perioda od momenta ulaska virusa u organizam do manifestacije oboljenja, odnosno pojave tegoba – od sedam do18 dana – dolazi do pojave povišene tjelesne temperature, curenja iz nosa, kašlja i konjunktivitisa.
Ovi simptomi traju dva do četiri dana, nakon čega dolazi do skoka tjelesne temperature, preko 40 stepeni, i pojave makulopapulozne ospe prvo na licu, iza ušiju i na vratu, koja se zatim širi na trup i ruke i noge.
Komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i odraslih osoba starijih od 20 godina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.