Osnovno obrazovanje u RS nije svakom djetetu dostupno pod jednakim uslovima – navodi se između ostalog u izvještaju o reviziji učinka u oblasti upravljanja resusrsima osnovnih škola u RS, koju je nedavno objavila Glavna služba za reviziju javnog sektora RS.
Revizori su istražili stanje u 187 centralnih i 501 područnoj školi i ustanovili da više od polovine škola ima manje učenika od standarda, a svaka peta ima manje od 200 đaka.
Pet opština, nijedna škola
Pet opština u RS nema nijednu osnovnu školu, a među tim opštinama je i Novo Goržde, gdje, po podacima objavljenim u izvještaju, živi 100 dece.
Čak 13 opština ima po jednu osnovnu školu, iako se često radi o prostorno velikim i razuđenim mestima, kakvo je na primjer Ljubinje ili Kalinovik.
Mada je u takvim uslovima izuzetno teško organizovati nastavu, načelnica Kalinovika Mileva Komlenović tvrdi da su nadležni riješili sve probleme, osim jednog, najvećeg: manjka đaka.
– Škola ima čak i svog logopeda, imamo i školski autobus, koji šparta selima po cijeli dan, pa se uz djecu i odrasli često „prišlepaju“ i prevezu – kaže ona.
Prema izvještaju, svaki peti đak putuje do škole više od četiri kilometra, a nivo osiguranosti adekvatnog i besplatnog prevoza učenika jedan od ključnih pokazatelja dostupnosti osnovnog obrazovanja, navode revizori.
Iz Ministarstva prosvjete poručuju da se ne slažu sa pojedinim zaključicima revizije, te da je prevoz obezbijeđen svakom đaku, za šta je ove godine iz budžeta RS izdvojeno 4,5 miliona KM.
Najveće zamjerke revizori imaju na racionalizaciju mreže škola, provedenu od 2015. do 2017. godine.
Ostvareno je, navode, svega osam odsto od planiranog broja zatvaranja ili spajanja škola, a na meti su se našle samo male područne škole, ali ne i one centralne škole, koje imaju svoju upravu i direktora, iako imaju premalo đaka za takvu organizaciju.
Upravo zbog toga, navode revizori, škole u prošloj godini nisu imale ujednačene troškove za plate zaposlenih, pa su razlike u troškovima po jednom odeljenju đaka bile i do 16. 000 KM godišnje, što znači da su neke škole bile za poreske obveznike duplo skuplje od drugih.
Problem nisu plate nastavnika koji rade s djecom, nego plate nenastavnog osoblja.
Velike su i razlike u veličini škola. Najveća u RS je OŠ „Branko Ćopić“ Banjaluka, sa 1.750 đaka, a najmanja samostalna škola ima samo 29 đaka i nalazi se u Kozioci kod Oštre Luke.
Iz Ministarstva poručuju da uštede jesu važne, ali da oni uvijek u prvi plan stavljaju interese djece, pa su uradili sve da svim učenicima obezbijede što bolje uslove za školovanje.
Nema novca ni za drva i toalet papir
Revizori navode da neke škole iz budžeta ne mogu dobiti ni dva odsto od traženog novca potrebnog za osnove troškove, poput nabavke sredstava za higijenu i ogreva za zimu.
Iz Ministarstva prosvjete odgovaraju da se za materijalne troškove za osnovne škole iz budžeta izdvaja 9,4 miliona maraka godišnje.
Revizori tvrde da se novac troši neracionlno jer ima slučajeva da „nastavnici putuju u istom pravcu, a suprotnom smijeru, pošto nisu izvršene zamjene radnih mjesta“.
Iz Ministarstva odgovaraju da su u saradnji sa Sindikatom nudili takvim nastavnicima zamene radnih mesta, ali su oni odbili.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.