Zakon, kakav već odavno imaju zapadne, pa i neke komšinske zemlje, po programu rada Vlade i Narodne skupštine RS, trebalo bi da bude usvojen do kraja godine. Za sada postoji tek prednacrt Zakona o društvenom preduzetništvu u RS, i u toku su javne konsultacije o njemu.
Cilj budućeg zakona je da definiše uslove i principe poslovanja preduzeća, koja nisu motivisana sticanjem profita i bogatstva za pojedince, nego rješavanjem ekoloških, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih društvenih problema.
Takva preduzeća u zapadnim zemljama su već odavno model za zapošljavanje ljudi sa margine, starijih radnika i osoba sa invaliditetom, kao i za očuvanje okoline, razvijanje solidarnosti ili podršku omladinskom aktivizmu.
Tako u Švajcarskoj socijalno preduzeće ima najveći lanac robnih kuća sa polovnom robom, kako bi zaradilo novac za pomoć ugroženoj deci širom svijeta. Rekorder je Italija, koja ima čak 12.000 socijalnih preduzeća i ona su se pokazala najotpornijima na ekonomsku krizu.
U RS, kako objašnjava šef Odsjeka za pravne poslove u Ministarstvu industrije RS Saša Savičić, društvena preduzeća treba da imaju tri dimenzije: preduzetničku, socijalnu i upravljačku.
-Upravljačka specifičnost ovakvih preduzeća se ogleda u tome da radnici imaju mogućnosti da učestvuju u upravljanju preduzećem rekao je Savičić.
Uz neku vrstu “novog radničkog samoupravljanja”, društvena preduzeća će imati i jedan vid odavno zabravljene “društvene svojine”.
– Predloženi Zakon definiše institut “zaključane imovine”, što znači da po prestanku rada društvenog preduzeća imovina treba da bude prenesena na drugo takvo preduzeće ili na lokalnu zajednicu, čime bi bila nastavljena njegova misija – pojašnjava Savičić.
Dodaje da zakon predviđa ograničenja u upotrebi dobiti iz preduzetništva, tako da se do 50 odsto može uzeti za vlasnike kapitala, a do 50 odsto se mora reinvestirati.
Potpredsjednik Saveza sindikata RS Tane Peulić naveo je da je sindikat zadovoljan što je javnost uključena u raspravu o ovom zakonu, kao i o kreiranju socijalne ekonomije u RS, ali da će SS RS “naknadno dostaviti svoje prijedloge amandmana”.
Predrag Borojević iz “FG grupe” iz Gradiške, jednog od prvih socijalnih preduzeća u RS, koja se bave proizvodnjom odjeće i imaju svoj brend “Fanki Gerila”, rekao je da je ovakvom preduzeću teško opstati i probiti se na domaćem i inostranom tržištu, ako ga zakon tretira kao i sve druge kompanije.
-Zaista je krajnje vrijeme da dobijemo zakon o društvenom ili socijalnom preduzetništvu, jer mi ne možemo da se na tražištu borimo pod istim uslovima sa velikim svjetskim kompanijama, orjentisanim na profit – rekao je Borojević.
“FG grupa” zapošljava radnike mlađe od 30 godina i ostale teško zapošljive grupe, I uz to, kako poručuju, vode “gerilski rat” bez oružja i neprijateljstva protiv velikih kompanija.
Macura: Potrebne i olakšice
Rajko Macura, profesor ekonomije na Banjaluka koledžu i ekspert za scijalno preduzetništvo, kaže da je dobro što će RS konačno dobiti zakon o društvenom preduzetništvu, ali do to nije dovoljno.
– Potrebno je harmonizovati i druge zakone i propise, te obezbijediti olaškšice za socijalna preduzeća, jer ona u pravilu ne mogu biti konkurentna na tržištu. Pomoć države je potrebna i u formiranju i vođenju kompanije, dok ona “ne pohoda”, jer će to biti firme bez tradicije i menadžerskih resursa – kaže dr Macura.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.