Kada je Mađarska prije tri godine (jula 2015.) podigla ogradu na granici sa Srbijom kako bi spriječila migrante iz Azije da stignu u Evropsku uniju, bilo je jasno da će sve veći broj migranata, uglavnom izbjeglica iz kriznih područja u Aziji, potražiti nove puteve za odlazak u zapadne zemlje, piše “Dojče vele“.
Ubrzo je uspostavljena “nova balkanska ruta”, koja iz Azije i Afrike, preko Grčke, Albanije, Crne Gore i Srbije vodi u Bosnu i Hercegovinu, državu koja sa EU (Hrvatskom) ima granicu dugu više od 1.000 kilometara.
Krajem 2017. i početkom 2018. godine počeli su da stižu izvještaji o povećanom prilivu ilegalnih migranata u BiH. U tu zemlju u sve većem broju počinju da dolaze migranti iz Pakistana, Avganistana, Sirije, Iraka, kao i država sjeverne Afrike. Iz Azije se do BiH, prema svjedočenjima migranata iz Pakistana i Avganistana, putuje i po dvije godine, pri čemu se krijumčarima i korumpiranim službenicima daju velike svote novca.
Migranti granicu između BiH i Srbije, odnosno BiH i Crne Gore, prelaze na više lokacija, nakon čega se upućuju u unutrašnjost, u Sarajevo i prema krajnjem zapadu zemlje do Velike Kladuše i granice s Hrvatskom.
Migranti su u Sarajevu nedavno podigli i šatorsko naselje u centru grada, nakon čega su ih vlasti prebacile u izbjeglički centar Salakovac kod Mostara.
Preko Velike Kladuše i Hrvatske do Njemačke
Vlasti Velike Kladuše izjasnile su se protiv smještaja migranata na području te opštine. Nadležni tvrde da je bezbjednost građana ugrožena, što potvrđuje i nedavni slučaj ubistva prilikom međusobnog obračuna migranata u toj opštini.
Više stotina migranata koji se tu nalaze smješteno je u prihvatnom centru Trnovi. Tuče migranata zabilježene su i u izbjegličkom centru Salakovac u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je jedna osoba izbodena nožem. Ti slučajevi zabrinuli su lokalne stanovnike koji traže efikasniji angažman policije i izražavaju sve glasnije negodovanje zbog boravka migranata u njihovom susjedstvu.
Migranti nastoje da se, preko Velike Kladuše, gradića u sjeverozapadnoj BiH na granici sa Hrvatskom, domognu Hrvatske, odnosno Evropske unije. Kao krajnje odredište najčešće navode Njemačku, ali i druge države EU, poput Italije ili Austrije. Zato su policije BiH i Hrvatske pojačale kontrolu granice kako bi spriječile ilegalne prelaske migranata iz BiH u Evropsku uniju. Na području Velike Kladuše migranti u manjim ili većim grupama pokušavaju da pređu granicu na više lokacija. Policija je intervenisala u nekoliko navrata, dok je međunarodni granični prelaz Maljevac nakratko bio i zatvoren.
Prenapregnute službe BiH
Granična policija BiH pojačala je kontrolu svoje granice u cilju sprečavanja ilegalnih migracija, odnosno sprečavanja ilegalnih prelazaka migranata iz Srbije i Crne Gore na teritoriju BiH. Direktor Granične policije BiH Zoran Galić traži veću fleksibilnost timova na terenu, jer migranti pronalaze nove pravce kretanja, šumske i teško prohodne puteve, uključujući reke.
Višemjesečni pojačani angažman Granične policije, kao i nedostatak kadra, iscrpio je ljudske i materijalno-tehničke kapacitete“, upozorava Galić. On podsjeća da se od utorka (20.6.) u kontrolu istočne granice BiH uključuju i policijske snage distrikta Brčko i entiteta Republike Srpske.
Politički analitičar i nekadašnji saradnik Međunarodne grupe za krize (ICG) Srećko Latal smatra da BiH, poput ostalih balkanskih zemalja, nije u stanju da se samostalno nosi s tim problemom.
– Evidentno je da se BiH, zbog svoje unutrašnje situacije, još teže nosi s tim problemom u odnosu na susjedne zemlje jer, pored ekonomskog, bezbjednosnog i humanitarnog aspekta, ima naglašene i dodatne političke i etničke elemente. Bez ozbiljnije pomoći EU, bojim se da će BiH i ostatak Balkana, tokom ove godine još dublje ući u migrantsku krizu sa potencijalno ozbiljnim posljedicama – kaže Latal za DW.
Zatvaranje granica
Praksu zatvaranja granica za migrante prva je uvela Mađarska praveći ograde na granici sa Srbijom. Latal upozorava da će i BiH, htjela to ili ne, morati da slijedi primjer ostalih zemalja.
– Ako dođe do zatvaranja granica, prije svega hrvatskih, vrlo je izvjesno da će BiH morati da pokuša da zatvori svoje granice, prvenstveno istočne. Sada je veliko pitanje, imajući u vidu karakterističan teren na Balkanu, da li je tako nešto uopšte moguće u potpunosti uraditi, bilo između BiH i Hrvatske, bilo između BiH i Srbije, odnosno BiH i Crne Gore. Potrebna je mnogo konkretnija, brža pomoć EU- zaključuje Latal.
Podršku Evropske unije traže i zvaničnici Bosne i Hercegovine. Ministar bezbjednosti te zemlje Dragan Mektić izjavio je u utorak (19.6.) u Briselu, na sastanku ministara unutrašnjih poslova Zapadnog Balkana, da ilegalne migracije zahtevaju zajednički, evropski pristup. Ministri su zaključili da jačanje kontrole granica, borba protiv krijumčarenja ljudi i zajedničko suzbijanje ilegalnih kretanja ljudi, ostaju prioriteti EU i država Zapadnog Balkana. Evropska unija je, u međuvremenu, odobrila milion i po evra za pomoć migrantima u BiH. To može da olakša privremeno zbrinjavanje migranata u toj zemlji, ali neće zaustaviti tokove na “novoj balkanskoj ruti”.
U BiH je do 17. juna 2018. godine ušlo 6.643 migranta, dok je zahtjev za azil u toj zemlji podnijelo njih 611. Procjenjuje se da više od 50.000 ilegalnih migranata želi da “novom rutom” uđe u Bosnu i Hercegovinu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.