Možete li se, za početak, osvrnuti na razvijenost tržišta osiguranja u Republici Srpskoj, i koji je po Vašem mišljenju osnovni potencijal za rast tržišta?
Uobičajno je da se razvijenost nekog tržišta posmatra kroz tri ključna pokazatelja, a to su učešće premije u BDP, iznos premije po stanovniku i učešće životnih osiguranja u ukupnoj premiji, te da se u cilju realtivne ocjene razvijenosti izvrši poređenje sa istim pokazateljima sa drugih tržišta. Učešće premije u BDP kod nas je oko 2% i na približno istom nivou je kao i na ostalim tržištima iz okruženja. Međutim, druga dva pokazatelja, tj. učešće premije životnog osiguranja u ukupnoj premiji i premija po stanovniku su nešto niži u odnosu na ove pokazatelje u državama iz najbližeg okruženja. Iz navedenog proizilazi i da potencijal za razvoj tržišta postoji baš u povećanju premiji po stanovniku i povećanju učešća premije neobaveznih osiguranja, a prvenstveno životnih.
Da li će se i kada ovaj potencijal iskoristiti zavisi i od makroekonomskog ambijenta i životnog standarda, kao ključnih pretpostavki razvoja tržišta osiguranja, ali i od aktivnosti osiguravača na boljoj diversifikaciji portfelja i razvoju novih proizvoda osiguranja u skladu sa potrebama stanovništva i privrede. Takođe, prilagođavanje proizvoda i prodaje osiguranja kupcima i novim tehnološkim rješenjima, zatim potpuno i objektivno predugovorno informisanja i podzanje kulture osiguranja su aktivnosti na koje posebno učesnici na tržištu osiguranja treba da obrate pažnju u cilju razvoja ovog segmenta finansijskog tržišta.
Spomenuli ste potpuno i objektivno predugovorno informisanje, na šta bi bilo korisno da građani obrate pažnju prilikom zaključivanja ugovora o osiguranju i koja je uloga Agencije u tom smislu?
Predugovorno informisanje obuhvata sve aktivnosti koje je potrebno preduzeti prije zaključivanja ugovora o osiguranju, a u cilju da se osiguranik, upozna sa sadržajem ugovora, obimom i sadržajem osiguravajućeg pokrića, pokrivenim i nepokrivenim rizicima, uslovima pod kojima to pokriće važi i sl. Svako naknadno tumačenje ugovornih odredbi, odnosno uslova osiguranja, a koje su trebale biti rastumačene i jasne prije zaključivanja ugovora, ne doprinosi međusobnom povjerenju između davalaca i korisnika usluga osiguranja.
Takođe, želim da naglasim da komunikacija u cilju objektivnog i potpunog predugovornog informisanja treba da bude dvosmjerna, te i da građani prije potpisivanja ugovora o osiguranju treba da se detaljano upoznaju sa opštim i posebnim uslovima osiguranja, detaljno rastumače ukoliko im nešto nije jasno u pogledu njihovih prava, ali i obaveza po osnovu tog ugovora o osiguranju. Stavljanjem potpisa na polisu/ugovor o osiguranju, građani, odnosno u ovom slučaju ugovarači osiguranja potvrđuju da su im uslovi osiguranja uručeni, da su ih razumjeli i da ste na njih pristali. Najčešći uzrok sporova u osiguranju, proizilazi upravo iz naknadnog tumačenja uslova osiguranja, odnosno nakon nastupanja osiguranog slučaja.
Slučajevi iz prakse često ukazuju da su nejasnoće posebno izražene u pogledu osiguranih rizika i uslova pod kojima osiguravajuće pokriće važi, odnosno u pogledu rizika koji su isključeni iz osiguravajućeg pokrića. Možda za neku beznačajnu razliku u iznosu premije osiguranja možete dobiti i širi obuhvat pokrivenih rizika ili pokriće rizika za koje je izvjesnije da ste Vi ili Vaša imovima izloženi. Stoga je svakako savjet da se pažljivo i detaljno čitaju uslovi osiguranja i zatraže dodatna pojašnjenja.Agencija kao regulatorno nadzorni organ nema zakonska ovlašćenja da preduzima radnje kojima se miješa u nadležnosti društva za osiguranje za utvrđivanje obaveze na isplatu odštete, visine isplaćenih ili spornih iznosa. Međutim, Agencija može da bude jedan od subjekata povećanje informisanosti i znanja o osiguranju, odnosno tzv. finansijske pismenosti u osiguranju.
Pojasnite šta obuhvata finansijska pismenost u osiguranju i koje je aktivnosti Agencije preduzimala u tom smislu?
Podizanje finansijske pismenosti, odnosno finansijska edukacija u osiguranju predstavlja proces u kojem korisnici usluga osiguranja unapređuju svoje razumijevanje uloge i značaja osiguranja, rizika koji se pokrivaju u okviru pojedinih vrsta osiguranja, i sl. Naglasiću i da su ciljna grupa za finansijsku edukaciju fizička lica budući da, kao neprofesionalni investitori, u većini slučajeva nemaju primarno ekonomsko obrazovanje, ali i teže dolaze do neophodnih informacija.
Agencija je u okviru svojih kapaciteta i nadležnosti u prethodnom periodu pokrenula i realizovala projekat „Finansijska pismenost u osiguranju“ sa ciljem da razvije pozitivan stav građana Republike Srpske prema osiguranju, kroz podizanje svijesti o važnosti i ulozi osiguranja, kao i kroz podizanje nivoa znanja o pojedinim vrstama osiguranja. Poseban značaj je dat informisanju na šta se treba obratiti pažnju prilikom zaključivanja ugovora o osiguranju. Pored toga, izdali smo seriju informativnih letaka o različitim vrstama osiguranja, koje smo distribuirali građanima. Svi materijali proistekli iz ovih aktivnosti su sistematizovani i dostupni na internet stranici Agencije.
Želim i da naglasim da je opredjeljenje Agencije da ove aktivnosti nastavi i u narednom periodu, kako u cilju podizanja finansijske pismenosti u osiguranju, tako i u cilju zaštite potrošača u osiguranju.
Iz dostupnih izvještaja se može vidjeti da je Agencija u prethodne dvije godine bila izrazito aktivna. Možete li nam opisati nadzorno djelovanje Agencije, te se osvrnuti na stanje sektora osiguranja Republike Srpske?
Prije svega želim da naglasim da naše nadzorne aktivnosti pokušavamo usmjeriti ka preventivnom djelovanju, koje je zasnovano na identifikovanju potencijalnih opasnosti/rizika po stabilnost i solventnost društava za osiguranje, ali i sektora u cjelini, i to u mjeri u kojoj naš zakonski okvir to dozvoljava, jer je isti više usmjeren na naknadno djelovanje supervizora kad nastane neki problem.
Preventivno i oprezno djelovanje Agencije, u smislu preduzimanja korektivnih nadzornih mjera prije nastanka eventualnog problema koji može ugroziti sposobnost izmirenja obaveza po odštetnim zahtjevima, imalo je za rezultat da je sačuvana stabilnost sektora osiguranja i u uslovima izražene konkurencije na tržištu i inflatornih uticaja.
Svi pokazatelji stabilnosti sektora, sa stanovišta njegove solventnosti, su pozitivni. Posebno je bitno istaći da je na kraju prethodne godine ostvaren višak kapitala utvrđenog u svrhu ispunjavanja kapitalske adekvatnosti od 40,4%, u odnosu na zakonom propisane minimalne zahtjeve. Ukupna bilansna suma je povećana za 10,2%, a bilansni kapital za 3,9% i iznosio je 173 miliona КM. Osiguranicima, trećim oštećenim licima i korisnicima po osnovu ugovora o osiguranju isplaćeno je 109,8 miliona КM ili 29,5% više u odnosu na prethodnu godinu.Кombinovani racio je ispod 100, što znači da je ostvaren pozitivan rezultat direktno iz poslova osiguranja, kao i da je premija bila dovoljna za pokriće obaveza iz ugovora o osiguranju. Tehničke rezerve su porasle za 11,4%. Кoeficijent opšte likvidnosti bio je značajno veći od 1, što odražava sposobnost izmirenja obaveza u rokovima dospijeća. Uobičajno je da se pokazatelji solventnosti prezentuju na godišnjem nivou, jer se računaju na osnovu revidiranih i usvojenih izvještaja te sam se bazirala na podacima za prethodnu godinu.
Želim naglasiti da aktuelni trendovi ukazuju da pozitivne pokazatelje sektora osiguranja možemo očekiivati i u na kraju ove godine. Naime, u prva tri kvartala 2023. godine, na nivou sektora osiguranja ostvaren je pozitivan rezultat u iznosu od 26,9 milion КM, a što je u odnosu na isti period 2022. godine više za 6,3%. Nadalje, kapital utvrđen u svrhu izračunavanja kapitalske adekvatnosti je bio veći za 45% u odnosu na zakonom propisane minimume, a tehničke rezerve su porasle za 10%. Prethodno navedeni podaci se odnose na društva sa sjedištem u Republici Srpskoj, čiju solventnu poziciju u smislu kontinuirane sposobnosti izmirenja obaveza iz ugovora o osiguranju nadzire Agencija.
Кoji su planovi i očekivanja Agencije u narednom periodu?
Planovi su mnogobrojni, a očekivanja pozitivna u najkraćem smislu, ali prvo ću se osvrnuti na očekivanja.Cilj nam je da kroz kontinuirane nadzorne aktivnosti i preventivno djelovanje, zasnovano na ujednačenom i metodološko standardizovanom pristupu, sačuvamo sposobnost društava za izmirerenje obaveza iz ugovora o osiguranju, kako kratkoročno tako i dugoročno. Pored nadzornih aktivnosti, svjesni smo da na dugoročnu stabilnost sektora djeluju i razvojne aktivnosti, pa ćemo značajna dio naših resursa u narednom periodu usmjeriti i u tom pravcu.
Ne prejudicirajući rokove prelaska na novi regulatorni režim zasnovan na Solventnosti II i donošenje novog zakona, naše opredjeljenje je da aktivno unapređujemo nivo znanja zaposlenih, ali i da provodimo tzv. GAP analize društva pojedinačno i sektora u cijelini kako bi okvirno kvantifikovali uticaj novih zahtjeva na naš sektor i u tom smislu podizali svijest u društvima za osiguranje o pravcima i neophodnosti priprema i unapređenja koncepta poslovanja i poslovnih politika. Moramo biti svjesni da su promjene regulatornog koncepta neminovnost, samo je bitno da ih svi zajedno spremno i sa punim kapacitetom dočekamo i ne ugrozimo reputaciju sektora, ali i radna mjesta u ovom djelu finansijskog sektora.
Namjera nam je da intenziviramo saradnju kako sa supervizorima iz okruženja, tako i sa međunarodnim institucijama koje su direktno ili indirektno vezane za sektor osiguranja, a sve u cilju što bolje međunarodne identifikacije Agencije kao jedine institucije nadležne superviziju osiguranja na tržištu Republike Srpske i nezavisne od bilo koje zajedničke institucije ili organa BiH.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu