Šta je u “Elektrokrajini” obilježilo proteklu 2020. godinu?
U protekloj godini u „Elektrokrajini“ je punim intenzitetom otpočela i trajala konsolidacija preduzeća bez obzira što je godina istovremeno bila snažno obilježena globalnom epidemijom virusa korona sa svim poslijedicama, koje nije moglo izbjeći ni ovo preduzeće. Paralelno su vršene tri ključne aktivnosti – reorganizacija, restruktuiranje i racionalizacija poslovanja. Čitava gomila naslijeđenih problema koje je „Elektrokrajina“ godinama nosila nisu više trpili ni odgađanje ni zanemarivanje. Ogromna nenaplaćena potraživanja, prevelik broj radnika s neadekvatnom stručnom strukturom, veliki dugovi prema „Elektroprivredi RS“ za isporučenu električnu energiju, značajna nelikvidnost, veliki gubici električne energije na mreži, troma i krajnje disperzovana organizacija, veliki dio distributivne mreže u lošem stanju, revizorski izvještaji uz mišljenje s rezervom, samo su dio problema. Kada sam došao u „Elektrokrajinu“ prvo sam sa stručnim timom, angažovanim izvan ovog preduzeća, napravio objektivan presjek stanja sa cjelovitom analizom. Već od polovine 2019. krenuli smo s aktivnostima i konsolidacijom, a 2020. je bila godina njenog punog intenziteta.
Šta je konkretno urađeno na stabilizaciji stanja u preduzeću?
Od mog dolaska, smanjili smo broj zaposlenih za 475 radnika, odnosno za 25 odsto, naplatu potraživanja za godinu i po dana povećali za više od 30 miliona KM, smanjili distributivne gubitke na mreži za osam odsto, te za preko 20 miliona KM smanjili dugovanja prema „Elektroprivredi RS“, bez i jednog feninga novostvorenog duga. Izvršili smo, takođe, sve normativne pripreme za novu racionalniju i efikasniju organizaciju, povećali plate za 15 odsto monterima i inžinjerima, a ne administraciji. Mnogo toga smo uradili ali još nismo ni na pola puta do potpune konsolidacije, od koje ne odustajemo.
Kakvi su finansijski rezultati u kontekstu situacije da su elektrodistributivna preduzeća ostala bez velikih kupaca, i to u godini pandemije korona virusa?
Da, to jeste bilo veliko finansijsko opterećenje, jer uprkos svim dobro urađenim stvarima, „Elektrokrajina“ je u 2020. godini imala 20 odsto manje prihoda nego prethodne godine. Naime, kupci na srednjem naponu i svi veliki potrošači su, u skladu s procesom reorganizacije elektrodistributivnih preduzeća, još od 1. januara 2020. prestali da kupuju struju od nas i potpisali ugovore s Direkcijom za tržišno snabdijevanje „Elektroprivrede“. Istovremeno, zbog pandemije ukupna potrošnja električne energije smanjena je za oko pet odsto. Za 422 radnika koji su napustili „Elektrokrajinu“ kroz program stimulativnih otpremnina izdvojeno je u bruto iznosu 17,5 miliona KM, što je značajan jednokratni rashod. Direktna posljedica navedenog biće gubitak u bilansu uspjeha za 2020. godinu. S druge strane, smanjenje broja zaposlenih će smanjiti direktne godišnje izdatke za bruto plate za oko 10 miliona KM, a indirektno još oko dva miliona KM, čime će svi troškovi otpremnina biti pokriveni za manje od dvije godine. Značajno smo smanjili i sve ostale rashode čime stvaramo dobar osnov za buduće zdravo poslovanje „Elektrokrajine“.
Pomenuli ste proces reorganizacije elektrodistributivnih preduzeća u RS. Kakve će to ključne promjene donijeti za „Elektrokrajinu“, a kakve za potrošače?
Reorganizacijom „Elektrokrajina“ postaje vertikalno integrisan i efikasan sistem uz mnogo manji broj rukovodećih pozicija i uz smanjenje administrativnih troškova za više od 20 odsto. Dobijamo bolju strukturu radne snage i efikasniji rad na terenu, jer ćemo umjesto lokalnih radnih jedinica, koje su funkcionisale kao firme u firmi, imati isključivo terenske jedinice. Doći će do povećanja plata tehničkom sektoru i ključnom radnom osoblju koje nosi posao. Isti posao koji je do mog dolaska obavljalo gotovo 1.900 radnika na kraju 2021. godine obavljaće oko 1.400 radnika, i to efikasnije i uz bolje plate.
Za kupce će ključna promjena nastati najvjerovatnije 1. aprila, kada prestajemo s poslovima prodaje struje i ispostavljanja računa domaćinstvima, što će preuzeti Direkcija za javno snabdijevanje „Elektroprivrede RS“, dok ćemo mi biti biti fokusirani prvenstveno na izgradnju i održavanje elektro mreže.
Šta je urađeno na polju izgradnje i sanacije distributivne mreže?
„Elektrokrajina“ je u proteklih godinu dana u izgradnju i sanaciju ukupno 400 kilometara distributivne mreže i 140 trafo-stanica uložila više od 20 miliona KM. U punom zamahu je projekat iz kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj u ukupnom iznosu od skoro 30 miliona KM. U tom projektu je u dosadašnjoj trećini realizacije postavljeno 5.100 novih betonskih stubova i izgrađeno 300 kilometara vodova na cijelom distributivnom području. Ove godine ćemo početi i sa ugradnjom 25.000 najmodernijih digitalnih brojila s funkcijom daljinskog očitanja potrošnje i uključenja, odnosno isključenja, s čime ćemo, uz postojećih 30.000 digitalnih brojila, obuhvatiti svakog petog potrošača. Naš dugoročni plan je potpuna digitalizacija procesa, oslobođena grešaka i eventualne subjektivnosti ljudskog faktora.
Besplatni kilovati
Zalagali ste se sa zakonsku zaštitu socijalno ugroženih potrošača struje. Dokle se s tim stiglo?
Kao narodni poslanik sam tražio da se u novi Zakon o električnoj energiji uvrsti poglavlje o energetski zaštićenom kupcu, što je bio i zvaničan prijedlog „Elektrokrajine“, koji je kroz javnu raspravu upućen prema nadležnim institucijama. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo dobili podršku za taj prijedlog i sada imamo zakonski regulisanu zaštitu socijalno ugroženih kupaca, čiji će status i besplatne potrebe za električnom energijom biti detaljno razrađeni u pravilniku koji priprema „Elektroprivreda RS“.
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu