Ove godine jedna od mladih super zvijezda sa Forbsove liste je i Srpkinja Dina Radenković, čija je start-ap firma “Gameto” prikupila 40 miliona dolara kako bi prilikom skupog i kompleksnog liječenja neplodnosti “sakupljanje” jajnih ćelija bilo jeftinije i sigurnije uz korišćenje ljudskih matičnih ćelija za sazrijevanje jajnih ćelija u laboratoriji.
Ova naučnica i preduzetnica rođena je u Srbiji tokom turbulentnih i ratnih vremena, studirala je matematiku i inženjerstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu i diplomirala medicinu na Univerzitetskom koledžu u Londonu.
Prije nego što je pokrenula “Gameto” 2021. godine sa suosnivačem i serijskim preduzetnikom Martinom Varsavskim, udružila se sa genetskom laboratorijom Džordža Crkve na Harvardu kako bi finansirala istraživanje o načinima na koje projektovane ćelije mogu da poboljšaju zdravlje žena.
– Preduzetnička zajednica mi je pokazala kako da osnivam kompanije i rješavam probleme oko kojih ste strastveni – izjavila je.
U intervjuu za “Forbs”, koji je ljekar i zdravstveni preduzetnik dr Dina Radenković dala prošle godine, mlada preduzetnica je predstavljena kao jedna od najmlađih doktora koji se bave dugovječnošću, autor više akademskih radova i Glavni naučni službenik (CSO) na čelu naučnoistraživačkih projekata na Huki (Hooke) Klinici u Londonu, na programu zdravstvenog menadžmenta i istraživačkog centra za dugovječnost, izgrađenom oko novih principa geronauke.
Kako ističe autor teksta, da bi stigla do te pozicije, bilo je potrebno mnogo truda.
Podsjetivši da je rođena u Srbiji, autor navodi da je razvila interesovanje za matematiku i prirodne nauke i dobila brojne nagrade na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima iz matematike, fizike, biologije i hemije.
Sa 14 godina je pohađala časove ljudske biologije i zaljubila se u ljudsku fiziologiju.
Njen otac, kao profesor histologije i embriologije, ohrabrio ju je da radi u laboratoriji, sakuplja horionske resice i proučava rast embrionalnih tkiva pod mikroskopom.
Dina se iz Srbije preselila u London i upisala medicinsku školu UCL, gdje je stekla dvostruku diplomu medicine i fiziologije.
Bila je dobar student i dobila je više nagrada, uključujući broj jedan u pretkliničkoj medicini i godišnju nagradu fiziološkog društva za najbolji ukupni učinak iz fiziologije.
Osnovala je “Be The Change UCL”, najveću multidisciplinarnu inicijativu za unaprijeđenje kvaliteta koju predvode studenti, i osvojila je nacionalno prvenstvo NHS za unaprijeđenje kvaliteta 2016. Brent Hoberman ju je skautirao da se predstavi na ekskluzivnom događaju u Londonu pod nazivom Forum osnivača, gdje se predstavila ispred tehnoloških lidera Eriha Šmita i drugih tehnoloških mogula.
Družeći se sa kapitenima industrije, ona je dodatno razvila strast za istraživanje dugovječnosti i starenja.
Pokrenula je „Vatch Out Diabetes“, digitalni program prevencije gestacionog dijabetesa, koji je postao deo NHS Glucofocus Accelerator.
Nakon UCL, radila je na različitim kliničkim i istraživačkim projektima u Barts Heart Centru i Opštoj bolnici u Masačusetsu i imala je istraživačko mjesto na Univerzitetu Harvard, radeći u oblasti preventivne kardiologije.
Kasnije je bila akademski doktor u bolnici Sent Tomas, radila je na prvoj liniji tokom pandemije kovida i bila je gostujući istraživač u Tvins Research-u “King's College” u Londonu.
U jednom trenutku odlučila je da se fokusira na dugovječnost, a prema pisanju “Forbsa”, i da se povuče iz medija, kako bi izbjegla bilo kakve potencijalne kontroverze javnosti koja može pogrešno da protumači kritičku analizu nekih novih, još nepotpuno klinički dokazanih sredstava protiv starenja.
Upitana šta ju je motivisalo da se bavi proučavanjem dugovječnosti, dr Radenković ističe da se u početku mnogo trudila da prouči lipide koji izazivaju aterosklerozu, sistemsko oštećenje krvnih sudova u cijelom ljudskom tijelu koje počinje u adolescenciji, što ju je zaintrigiralo da pronađe odgovore na pitanje koji su “uzroci uzroka” svih tih promjena u tijelu, što je po mišljenju njenog odjeljenja bilo opadanje imuniteta, povezanog sa godinama.
– Na skupu podataka o pacijentima u SAD koji je pokazao da je odnos ovih apoproteina koji su, uopšteno govoreći, često reflektujući odnos lošeg holesterola i dobrog holesterola, predviđena je ne samo smrtnost kardiovaskularnih bolesti, već i smrtnost od raka, koja je bila usko povezana sa funkcionisanjem T-ćelija adaptivnog imunog sistema. Opšti konsenzus je bio da su glavne hronične bolesti koje uzrokuju umiranje ljudi – ateroskleroza, dijabetes tipa 2, mnogi kanceri, demencija – obično povezane sa opštim smanjenjem imunološkog sistema tijela i sve većim stepenom hronične upale koja se javlja sa starenjem. Stoga sam, sa svojim mentorima, odlučila da pokušam da se pozabavim uzrocima uzroka – objasnila je dr Radenović.
Ona vjeruje da će ljudi radom na dugovječnosti i povećanjem vremena provedenog u dobrom zdravlju osjetiti da imaju više vremena, a da će posjedovanje više vremena omogućiti da “učinimo više dobra umjesto da donosimo ishitrene odluke za kratkoročne dobitke”.
To naziva konceptom odgođenog zadovoljstva i ograničenja u potrazi za nečim većim i boljim. I sama se pridržava lekarskih pregleda i zdravih navika za koje vjeruje da će da pospiješe njenu dugovječnost.
– Medicinski, svake godine radim magnetnu rezonancu cijelog tijela i redovne kolposkopije i testove brisa. Imam preglede i analize krvi svaka četiri mjeseca. CGM nosim dva puta godišnje. Nosim Oura prsten koji mi pomaže da pratim svoj san i MyZone pojas za analizu vježbanja i uživam u nadmetanju sa kolegama u našem nedeljnom napretku vježbanja. Trudim se da praktikujem ono što propovijedam, ali moram priznati da nije lako voditi zdrav način života kada naporno radiš i brineš se za druge. Svakako imam svoje slabosti i unutrašnje bitke. Uvijek pokušavam da odspavam sedam-osam sati i ne mogu da razmišljam bistro nakon dvije neprospavane noći.
Pokušavam da vodim dijetu koja oponaša post. Jedem vremenski ograničeno od osam do deset sati dnevno i trudim se da imam barem jedan dan u nedjelji kada postignem post od najmanje 18 sati.
Još se borim sa postovima dužim od 24 sati. Uživam u boksu dva puta nedjeljno, trčim deset kilometara jednom ili dva puta nedjeljno, a ostalo je teretana i ples i svakodnevne male šetnje. Moja ishrana je uglavnom peskatarijanska i rijetko jedem meso.
Nikada nisam pušila i ne pijem alkohol. Volim slatko i pokušavam da upravljam nivoima stresa i dizajniram svoje makrookruženje na takav način da će mi biti dovoljno malo tamne čokolade od 85 odsto kakoa ili meda sa malo jogurta i bobičastog voća ili ovsenenih pahuljica i cimeta – otkrila je dr Radenković.
Ona na kraju intervjua poručuje mladim djevojkama da rade ono što žele, a ne ono što smatraju da je moguće.
– Kreirajte misaonu strukturu i držite je se. Definiši problem, izračunaj, interpretiraj rezultate. Počnite da brinete o sebi i svom zdravlju što je prije moguće. U osnovnoj školi, prije nego što sam otišla na matematički odsijek, preskakala sam fizičko da bih mogla da radim više matematiku. Otkrila sam ljepotu amaterskog sporta tek u kasnim tinejdžerskim godinama tokom medicinske škole jer sam shvatila da je to ključ za smiren um i zdravo tijelo. Pokušajte da budete najbolji što možete, ali ne po cijenu svog mentalnog i fizičkog zdravlja. I na kraju krajeva, život se sastoji od malih dobrih stvari koje radimo svaki dan – poručila je dr Radenković.
Da bi bili uopšte uzeti u obzir za ovogodišnju Forbsovu listu, svi kandidati su morali da budu mlađi od 30 godina do 31. decembra 2022. godine i da nikada ranije nisu navedeni na listi 30 ispod 30 godina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu