To za Srpskainfo tvrde analitičari i stručnjaci za međunarodne odnose procjenjujući domete Samita država Zapadnog Balkana i EU koji se održava u Sofiji.
Uprkos brojnim optimističnim najavama novog “istorijskog” susreta lidera EU s čelnicima BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, tzv. Kosova i Albanije, koji se u tom formatu prvi put održava nakon 15 godina i posljednjeg sličnog samita u Solunu, naši sagovornici smatraju da je cijela regija mnogo dalje od priključivanja EU nego što je to bio slučaj 2003. godine.
Zapadni Balkan danas je sve dalje od suštinskog članstva u EU. Kada bi to preveli na srpski jezik, onda bi se moglo reći da preostale balkanske države koje još nisu ušle u EU danas poštuju sva pravila koja su im nametnuta iz Brisela, ali ne uživaju nijedno pravo koje podrazumijeva članstvo u EU. Stiče se utisak da Zapadni Balkan trajno ostaje u nekoj vrsti evropskog predsoblja, te da je današnja perspektiva članstva u EU mnogo dalja nego 2003. godine, kada je održan posljednji samit u Solunu – kaže za Srpskainfo politički analitičar iz Beograda Željko Cvijanović.
Dodaje da je EU prije 15 godina bila “drastično drugačija” u odnosu na ono što je danas, te da, prema njegovim riječima, osim pustih obećanja i pružanja balkanskim liderima novih lažnih nada u “svijetlu evropsku budućnost” od samita u Sofiji ne treba očekivati previše.
– Utvrđivanje nekog krajnjeg roka do kojeg bi Zapadni Balkan trebalo da uđe u EU apsolutno nije moguće. Prvo, sredstva za nova proširenja uopšte nisu predviđena u nacrtu evropskog budžeta. Osim toga, u nekim vodećim zemljama EU, kao što je Francuska, danas imate vrlo jasno izraženo raspoloženje da nema daljeg širenja EU – ističe Cvijanović.
Uoči odlaska na Samit u Sofiji predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je da očekuje da će BiH najkasnije do 2025. postati punopravna članica EU.
S druge strane, politički analitičar iz Mostara Pejo Gašparević smatra da je Izetbegovićev optimizam prvenstveno usmjeren prema domaćoj publici, odnosno da bošnjački politički lider nema nijednog realnog osnova za takve tvrdnje.
– Izetbegović može da govori šta mu je volja, ali ta njegova izjava zvuči kao da je on portparol EU. Svi priželjkujemo da BiH što prije uđe u EU i bilo bi fenomenalno kada bi to bilo završeno već u Sofiji, ali je to idealistički pristup. Pred BiH je i dalje dug put – smatra Gašparević.
On, međutim, vjeruje da bi se nakon 15 godina pauze moglo očekivati da EU pokaže mnogo veći interes za BiH i Zapadni Balkan nego što je to bio slučaj prethodnih godina.
– Vjerujem da ćemo čuti snažniji glas EU i zbog najavljenog dolaska turskog predsjednika u Sarajevo. Naime, poznato je da Erdogan i EU nisu u najboljim odnosima i pretpostavljam da će to biti jedna od tema samita koja možda neće biti javno rečena, ali će sigurno biti na dnevnom redu. Imamo i sve jači uticaj Rusije u regiji, što takođe ne odgovara EU. Ne očekujem da će na samitu biti nekih velikih riječi i obećanja, ali će biti dosta diskretnih razgovora i ispitivanja šta da se radi s BiH i Zapadnim Balkanom – kaže Gašparević.
Zajednička deklaracija
Prema nezvaničnim najavama iz diplomatskih krugova, na Samitu u Sofiji neće biti postavljeni rokovi do kojih bi preostale države Zapadnog Balkana trebalo da uđu u EU. U Aneksu nacrta zajedničke deklaracije trebalo bi da se nađu zaključci o kompletiranju regionalnog energetskog tržišta, podrška novoj željezničkoj strategiji, podrška za projekte Jadransko-jonskog autoputa i autoputa Niš-Priština, kao i digitalna agenda za smanjenje troškova rominga i udvostručenje finansiranja programa studentske razmjene.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu