Naglašavaju da je u toku najskuplja sjetva ikad, te da će se tek u narednom periodu vidjeti u kojoj će se to mjeri odraziti na veličinu zasijanih površina.
Naime, sjeme pšenice i mineralno đubrivo ove godine su za 100 odsto skuplji nego u istom periodu lane, dok, u odnosu na prošlu jesenju sjetvu, litar dizela u ovoj plaćaju i više od duplo skuplje. Litar regresirano goriva jesenas je koštao 1,2, a sad košta oko 2,6 KM.
Kako kažu u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, lani je 100 kilograma MPK mineralnog đubriva koštalo oko 110-115, a ove godine ga kupuju i po 220 KM. U ovom periodu, kilogram sjemena pšenice je sa 1,1 otišao na 2-2,2 KM.
– Ove dvije komponente čine 70 odsto troškova sjetve, što potvrđuje u kolikom su problemu poljoprivrednici. Mislili smo da će prošlogodišnja jesenja sjetva biti i ostati najskuplja, ali dočekali smo još skuplju – naglašava za Srpskainfo predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.
Dodaje da, s obzirom na dodatna i značajna ulaganja za đubrivo, sjemena, naftu, poljoprivrednici definitivno nemaju dovoljno novca da zasiju onoliko koliko bi htjeli.
– Veliko je pitanje kako će se snaći i koliko će posijati ozimih kultura, prije svega pšenice, dok globalna nesigurnost u svijetu dodatno koleba poljoprivrednike da se zaduže i ulože u proizvodnju. Naglasio bih da podsticaji kod nas jesu redovni, ali da to nije dovoljno, te da bi domaći proizvođači hrane imali daleko veću korist kada bi na subvencije došla mjera ograničenja uvoza poljoprivrednih proizvoda. Tad bismo mogli da ostvarimo jednu tržišnu cijenu i stvorimo određene višak vrijednosti, a ne da stalno radimo na pozitivnoj nuli – ističe Marinković.
Podsjeća da će agrarni budžet za narednu godinu iznositi oko 180 miliona, što je u odnosu na ovogodišnji više za 60 miliona KM.
– Ovo je, zaista, dobra stimulacija domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji. U to ulazi i podsticaj od 500 KM po hektaru za ovogodišnju sjetvu pšenice, što će ratarima dobro doći – poručuje Marinković.
Iz Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice ističu da u ovogodišnju jesenju sjetvu ratari ulazi izuzetno demoralisani.
– Dobar dio ovogodišnjeg roda pšenice nismo uspjeli da prodamo, a sve je poskupilo. Prinos kukukruz je u Semberiji bio katastrofalan. Nešto je bilo uz sliv Drine i Save, dok je ostalo, na 70-80 odsto površina, izgorjelo. Tražili smo proglašenje stanja elementarne nepogode, ali nismo dobili ništa – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Savo Bakajlić.
Prema njegovim riječima, poljoprivrednici se opet trude da zasiju koliko god mogu, nadajući se da i njima jednom mora krenuti nabolje.
– Međutim, činjenica je da nemaju para i da mnogi moraju da se zadužuju da bi ispunili taj neki sjetveni plan. Ipak, bez zaštitnih mjera, odnosno ograničenja uvoza, nama ne može biti bolje. Obećano nam je 500 KM podsticaja po hektaru zasijane pšenice, ali šta nam to vrijedi kad pšenicu koju proizvedemo nemamo kome da prodamo, jer kažu da nije kvalitetna, a uvoz samo divlja. Dakle, bez ograničenja uvoza i uvođenja plavog dizela, nas i dalje neće biti nigdje – upozorava Bakajlić i dodaje da će, ako u ovom pogledu sve i dalje ostane mrtvo slovo na papiru, poljoprivrednici morati da prodaju svoju stoku.
– Dvije godine nas prati suša, koja je uništila kukuruz koji je osnov stočne hrane. Plašim se da ćemo ostati i bez stanovnika i bez hrane, dok se ljudi na vlasti samo bore za svoje fotelje i džabanluk – poručuje Bakajlić.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske saopštili su da jesenje sjetvene površine neće odstupati od višegodišnjeg prosjeka, te da će pšenica biti posijana na više hektara nego što je to bio slučaj prethodnih godina.
– Riječ je o nekih 40.000 do 45.000 hektara. Možemo da očekujemo uobičajenu godinu u proizvodnji pšenice, što je bitno. Ne bi trebalo biti bojazni u proizvodnji za iduću godinu, dok će i ječam i raž biti posijani u planiranim sjetvenim površinama – saopštili su iz MPŠV.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu