Upravo tome svjedoči i nedavna informacija da se u slučaju „Respiratori“ u FBiH zagubila dokumentacija od prve pošiljke.
Pripadnici SIPA ponovo su pretresali carinsku ispostavu na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, zbog spornog uvoza respiratora iz Kine.
Kao jedna od osumnjičenih bio je priveden i premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, koji je poslije toga pušten da se brani sa slobode, a sada prema nezvaničnim informacijama nestaju i dokazi.
Misteriozno izgubljena dokumentacija spasila je i lidera HDZ BiH, Dragana Čovića, koji je bio optužen da je kao ministar finansija FBiH zloupotrijebio svoj položaj i omogućio firmama porodice Lijanović iz Širokog Brijega da izbjegnu plaćanje više od 1,8 miliona KM carinske takse.
Međutim, dokazi su izgubljeni, a nakon provedenog žalbenog postupka, Sud BiH se proglasio nenadležnim, a predmet je ustupljen Tužilaštvu KS.
Dokazi često nestaju
Dešavao se i da u prostoriji za čuvanje dokaza izbije požar, da se dokazi slučajno unište ili da se na njih potpuno zaboravi, tako da novinari i policija ne mogu da prikupe dokaza protiv pojedini funkcionera, koliko ih državni tužioci mogu izgubiti.
Advokat Darko Kremenović kaže da može destiti da se dokazi izgube, kao i bilo koji drugi materijalni predmet, ali da u takvim slučajevima ima druga strana medalje.
Za djelo uništenja dokaza je znatno blaža sankcija. Tako da, ako neko hoće da se zaštiti uvijek je bolje uništiti dokaze nego ostaviti dokaze koji bi svjedočili nekom ozbiljnijem delju – objašnjava Kemenović, podsjećajući da je Krivičnim zakonom za uništenje dokaze predviđena blaga kazna.
Osim zastare i gubljenja dokaza, zajedničko svim slučajevim u koje su upletani političari jeste i to da se brane sa slobode, uz propisane mjere zabrane sastajanja sa svjedocima, kao i neblagovremeno reagovanje.
Uvijek se brane sa slobode
Koliko su ove mjere efikasne pitali smo advokata Aleksandra Jokića, koji pojašnjava da je pritvor najstroža mjera koja se prema ZKP može odrediti prema osobama koje nisu osuđene ili protiv kojih nije još ni potvrđena optužnica.
– Zato postoje strogi uslovi za određivanje pritvora. Prema tome, pritvor se neće odrediti ako se isto može postići blažim mjerama. Međutim, zabrana prilaska svjedocima, ukoliko su svjedoci radne kolege ili podređeni, ipak ne zvuči kao efikasna mjera, odnosno, ne uliva povjerenje da postiže željene efekte, a to je da osumnjičeni ne utiče na svjedoke – objašnjava Jokić.
Kaže da bi nadležni organi u svakom slučaju trebalo odmah da reaguju, kako bi se otklonile mnoge dileme.
– Nadležni organi bi trebalo da, ukoliko postoji osnov sumnje da je počinjeno krivično djelo, sprovedu istragu i utvrde da li postoji osnovana sumnja ili ne i tako otklone sve dileme o tome i o tome obavijeste javnost ukoliko su to događaji od interesa za javnost – smatra Jokić.
Korajlić: Rijetko dođe do istrage
Da procesuiranje političara u BiH nije nikome u intersu nabolje znaju u Transparensi internešnalu BiH, koji se borbom protiv korupcije i praćenjem sudskih procesa bave već godinama.
– Slučaj Novalić svakako nije privi slučaj u kome su nestali dokazi. Imali smo ranije slučajeve gdje nestaju dokazi, pa poslije toga nastupi zastara, ili ako ne to, onda se otkriju neki raniji proceduralni procesi od strane Tužilaštva – kaže izvršni direktor TI BiH, Ivana Korajlić.
Ona podsjeća da se predmet koji bi trebao da obuhvati mnogo lica na kraju svede na jedno ili dvoje lica i na samo nekoliko tački optužnice.
– Kada pogledamo sudske epilog vidimo da ima jako malo presuda koje se odnose na slučajeve visoke korupcije, posebno kad su u pitanju ljudi koji obavljaju visoke pozicije ili funkcije u vladi – kaže Korajlićeva.
Podseća da se, kada se pogleda presjek procesuiranih djela korpcije, radio sitinim delima, poput primanja mita od 20 evra ili slučaja popt onih kada je vozač sebi nasuo gorivo u kanister.
– Velike afere vezane za očigledu korupcoiju u kojima postoje svi dokazi i dokumentacija, pa čak i onda gdje je otvoreno vrše zloupotrebe na kraju, nažalost, ne dovedu ni do istrage, a kamo li pravosnažnih presuda – zaključuje Korajlićeva.
Presude rijetke
Podsjećamo da je prema izvještajima TI BiH, tokom 2019. godine donesena samo jedna presuda za korupciju u predmetima koje vodi Tužilaštvo BiH, a tuženi je oslobođen.
Donesena je još jedna uslovna osuda koja nije pravosnažna i to su rezultati Tužilaštva BiH kada je u pitanju procesuiranje velikih slučajeva korupcije. Takođe, od 2004. do 2019. godine pred Sudom BiH izrečeno je 178 pravosnažnih presuda za krivična djela korupcije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu